https://lat.sputnikportal.rs/20260418/kakva-je-veza-izmedju-dojenja-i-promena-na-dnk-1198273677.html
Kakva je veza između dojenja i promena na DNK
Kakva je veza između dojenja i promena na DNK
Sputnik Srbija
Bebe koje najmanje tri meseca hrane isključivo majčinim mlekom nose markere u krvi različite od beba koje nisu dojene, pokazala je najveća studija te vrste. 18.04.2026, Sputnik Srbija
2026-04-18T21:30+0200
2026-04-18T21:30+0200
2026-04-18T21:30+0200
nauka i tehnologija
društvo
živi svet i genetika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/0a/18/1178761346_0:339:2653:1831_1920x0_80_0_0_b839803a43cac68b787eff3123e88b67.jpg
Istraživači su proučavali podatke iz uzoraka krvi dece, tražeći epigenetičke tragove širom genoma. Epigenetika se odnosi na hemijske promene na DNK koje utiču na to koji su geni aktivni i kako funkcionišu. Konkretno, tim je posmatrao epigenetički proces metilacije DNK, hemijski proces koji se može detektovati u uzorcima krvi.Istraživanje su predvodili Institut za globalno zdravlje u Barseloni (ISGlobal), Univerzitet u Ekseteru i Univerzitet u Bristolu.Studija je otkrila da su tragovi metilacije DNK na genima povezanim sa imunitetom i razvojnim procesima u proseku bili izraženiji kod dece koja su bila isključivo dojena najmanje tri meseca, u poređenju sa decom koja nisu dojena.Međutim, studija nije ispitivala da li su deca imala bilo kakve razlike u imunitetu ili razvoju kao posledicu posedovanja ovih epigenetičkih tragova.Druga istraživanja su nezavisno pokazala da je dojenje povezano sa kratkoročnim i dugoročnim korisnim efektima na zdravlje deteta.Istraživanje je sprovedeno putem konzorcijuma PACE (Pregnancy and Childhood Epigenetics), koji čini 11 međunarodnih studija u zemljama uključujući Španiju, Holandiju, Finsku, Francusku, Grčku, Litvaniju, Nemačku, Južnu Afriku i SAD, obuhvatajući i grupu mešovitog etničkog porekla.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/0a/18/1178761346_0:58:2653:2048_1920x0_80_0_0_1f6aede5c8833ab5c34aa7d9a31e03d2.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, živi svet i genetika
društvo, živi svet i genetika
Kakva je veza između dojenja i promena na DNK
Bebe koje najmanje tri meseca hrane isključivo majčinim mlekom nose markere u krvi različite od beba koje nisu dojene, pokazala je najveća studija te vrste.
Istraživači su proučavali podatke iz uzoraka krvi dece, tražeći epigenetičke tragove širom genoma. Epigenetika se odnosi na hemijske promene na DNK koje utiču na to koji su geni aktivni i kako funkcionišu. Konkretno, tim je posmatrao epigenetički proces metilacije DNK, hemijski proces koji se može detektovati u uzorcima krvi.
Istraživanje su predvodili Institut za globalno zdravlje u Barseloni (ISGlobal), Univerzitet u Ekseteru i Univerzitet u Bristolu.
Studija je otkrila da su tragovi metilacije DNK na genima povezanim sa imunitetom i razvojnim procesima u proseku bili izraženiji kod dece koja su bila isključivo dojena najmanje tri meseca, u poređenju sa decom koja nisu dojena.
Međutim, studija nije ispitivala da li su deca imala bilo kakve razlike u imunitetu ili razvoju kao posledicu posedovanja ovih epigenetičkih tragova.
„Naši nalazi pokazuju da bebe koje su isključivo dojene nose epigenetičke promene povezane sa tim iskustvom. Geni na koje ovi markeri utiču uključeni su u razvojne i imune procese, ali na osnovu naše studije ne možemo reći da li to direktno utiče na te veoma složene procese“, rekla je doktor Doreta Karamaši sa Univerziteta u Ekseteru, autorka studije.
Druga istraživanja su nezavisno pokazala da je dojenje povezano sa kratkoročnim i dugoročnim korisnim efektima na zdravlje deteta.
„Naši rezultati su novi i zanimljivi, ali ih moramo tumačiti sa dozom opreza. Naša studija je osmišljena kao zajednički međunarodni projekat, međutim, potrebno je da proučimo raznovrsnije grupe kako bismo u potpunosti razumeli ovu biologiju“, rekla je doktor Mariona Bustamante iz ISGlobal-a.
Istraživanje je sprovedeno putem konzorcijuma PACE (Pregnancy and Childhood Epigenetics), koji čini 11 međunarodnih studija u zemljama uključujući Španiju, Holandiju, Finsku, Francusku, Grčku, Litvaniju, Nemačku, Južnu Afriku i SAD, obuhvatajući i grupu mešovitog etničkog porekla.