https://lat.sputnikportal.rs/20260417/naucnici-upozoravaju-rizik-od-kolapsa-atlantskih-morskih-struja-veci-nego-sto-se-mislilo-1198222918.html
Naučnici upozoravaju: Rizik od kolapsa atlantskih morskih struja veći nego što se mislilo
Naučnici upozoravaju: Rizik od kolapsa atlantskih morskih struja veći nego što se mislilo
Sputnik Srbija
Kolaps ključnog sistema atlantskih morskih struja verovatniji je nego što se ranije procenjivalo, što bi moglo da ima teške posledice po Evropu, Afriku i... 17.04.2026, Sputnik Srbija
2026-04-17T22:49+0200
2026-04-17T22:49+0200
2026-04-17T22:49+0200
nauka i tehnologija
društvo
nauka
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/01/1195404120_0:80:1536:944_1920x0_80_0_0_e41e861ebeb7b637f9aa359186e2ce2d.png
Reč je o Atlantskoj meridijanskoj cirkularnoj struji (AMOC), jednom od najvažnijih delova globalnog klimatskog sistema, koji je već najslabiji u poslednjih 1.600 godina usled klimatskih promena.Naučnici su još 2021. godine uočili znake približavanja kritičnoj tački, a poznato je da je ovaj sistem i ranije u istoriji Zemlje doživljavao kolaps, pišu mediji.Nova studija, objavljena u časopisu "Sajens advansis", kombinovala je stvarna merenja sa klimatskim modelima kako bi utvrdila najpouzdanije projekcije.Rezultati ukazuju na usporavanje AMOC-a od 42 do 58 odsto do 2100. godine, što bi gotovo izvesno vodilo ka njegovom kolapsu.AMOC prenosi tople vode iz tropskih krajeva ka Evropi i Arktiku, gde se one hlade i poniru, stvarajući dubinske struje.Kolaps te struje mogao bi da izazove pomeranje tropskog pojasa padavina, ugrozi proizvodnju hrane za milione ljudi, dovede do ekstremno hladnih zima i sušnih leta u zapadnoj Evropi, kao i dodatnog porasta nivoa mora za 50 do 100 centimetara duž Atlantskog okeana.Vođa istraživanja Valentin Portman iz istraživačkog centra u Bordou izjavio je da rezultati pokazuju veće slabljenje sistema nego što sugeriše prosek klimatskih modela, što znači da je AMOC bliži kritičnoj tački.Klimatolog Štefan Ramstorf iz Instituta za istraživanje klimatskih uticaja u Potsdamu ocenio je nalaze kao "veoma zabrinjavajuće", ističući da se pesimističniji modeli, koji predviđaju snažno slabljenje do kraja veka, pokazuju kao realističniji.On je upozorio da bi kritična tačka nakon koje kolaps postaje neizbežan mogla da bude dostignuta već sredinom ovog veka, dodajući da bi takav scenario trebalo izbeći "po svaku cenu", s obzirom na ogromne posledice.Usporavanje AMOC-a povezano je sa ubrzanim zagrevanjem Arktika, zbog čega se voda sporije hladi i tone, dok povećane padavine dodatno smanjuju gustinu površinskih voda, stvarajući povratnu spregu koja dodatno usporava sistem.Iako je precizno predviđanje otežano zbog složenosti i prirodnih varijacija sistema, naučnici smatraju da je značajno slabljenje izvesno već u narednim decenijama.Dodatni problem predstavlja činjenica da klimatski modeli ne uzimaju u obzir otapanje ledenog pokrivača na Grenlandu, što dodatno razblažuje okeansku vodu i može da ubrza proces, zbog čega bi stvarna situacija mogla da bude još nepovoljnija nego što trenutne procene pokazuju.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/01/1195404120_86:0:1451:1024_1920x0_80_0_0_93581e8eef44b2637cdd1bf046203518.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, nauka
Naučnici upozoravaju: Rizik od kolapsa atlantskih morskih struja veći nego što se mislilo
Kolaps ključnog sistema atlantskih morskih struja verovatniji je nego što se ranije procenjivalo, što bi moglo da ima teške posledice po Evropu, Afriku i severnu, centralnu i južnu Ameriku, pokazuju rezultati studije.
Reč je o Atlantskoj meridijanskoj cirkularnoj struji (AMOC), jednom od najvažnijih delova globalnog klimatskog sistema, koji je već najslabiji u poslednjih 1.600 godina usled klimatskih promena.
Naučnici su još 2021. godine uočili znake približavanja kritičnoj tački, a poznato je da je ovaj sistem i ranije u istoriji Zemlje doživljavao kolaps, pišu mediji.
Nova studija, objavljena u časopisu "Sajens advansis", kombinovala je stvarna merenja sa klimatskim modelima kako bi utvrdila najpouzdanije projekcije.
Rezultati ukazuju na usporavanje AMOC-a od 42 do 58 odsto do 2100. godine, što bi gotovo izvesno vodilo ka njegovom kolapsu.
AMOC prenosi tople vode iz tropskih krajeva ka Evropi i Arktiku, gde se one hlade i poniru, stvarajući dubinske struje.
Kolaps te struje mogao bi da izazove pomeranje tropskog pojasa padavina, ugrozi proizvodnju hrane za milione ljudi, dovede do ekstremno hladnih zima i sušnih leta u zapadnoj Evropi, kao i dodatnog porasta nivoa mora za 50 do 100 centimetara duž Atlantskog okeana.
Vođa istraživanja Valentin Portman iz istraživačkog centra u Bordou izjavio je da rezultati pokazuju veće slabljenje sistema nego što sugeriše prosek klimatskih modela, što znači da je AMOC bliži kritičnoj tački.
Klimatolog Štefan Ramstorf iz Instituta za istraživanje klimatskih uticaja u Potsdamu ocenio je nalaze kao "veoma zabrinjavajuće", ističući da se pesimističniji modeli, koji predviđaju snažno slabljenje do kraja veka, pokazuju kao realističniji.
On je upozorio da bi kritična tačka nakon koje kolaps postaje neizbežan mogla da bude dostignuta već sredinom ovog veka, dodajući da bi takav scenario trebalo izbeći "po svaku cenu", s obzirom na ogromne posledice.
Usporavanje AMOC-a povezano je sa ubrzanim zagrevanjem Arktika, zbog čega se voda sporije hladi i tone, dok povećane padavine dodatno smanjuju gustinu površinskih voda, stvarajući povratnu spregu koja dodatno usporava sistem.
Iako je precizno predviđanje otežano zbog složenosti i prirodnih varijacija sistema, naučnici smatraju da je značajno slabljenje izvesno već u narednim decenijama.
Dodatni problem predstavlja činjenica da klimatski modeli ne uzimaju u obzir otapanje ledenog pokrivača na Grenlandu, što dodatno razblažuje okeansku vodu i može da ubrza proces, zbog čega bi stvarna situacija mogla da bude još nepovoljnija nego što trenutne procene pokazuju.