Raskoš i elegancija stare gradske „lepotice“ – u srcu srpske prestonice
Raskoš i elegancija stare gradske „lepotice“ – u srcu srpske prestonice
Sputnik Srbija
Gotovo svaka ulica starog dela Beograda je svojevrsna istorijska beležnica koja, kada se "prelista", otkriva pregršt zanimljivih podataka. Upravo jedno takvo... 13.04.2026, Sputnik Srbija
Gotovo svaka ulica starog dela Beograda je svojevrsna istorijska beležnica koja, kada se "prelista", otkriva pregršt zanimljivih podataka. Upravo jedno takvo zdanje, podignuto pre više od jednog veka, nalazi se u centru srpske prestonice, u Vasinoj ulici.
Gotova svaka ulica starog dela Beograda je svojevrsna istorijska beležnica koja, kada se prelista, otkriva pregršt zanimljivih podataka, pa tako i Vasina ulica i zdanja u njoj podignuta. Kada bi mogla da govori, zgrada podignuta uglu ulica Vase Čarapića i Kneginje Ljubice, puno bi toga imala ispričati
Beogradsko zdanje nad čijim ulaznim vratima lavovi stražare, podignuto je 1899. godine za potrebe Srpske državne klasne lutrije, po projektu inžinjera Miloša Savčića i arhitekte Milan Kapetanovića. Početak izgradnje obeležen je osvećenjem temelja 15. maja 1898. godine
Radovi su završeni u proleće 1899. godine. Prvo izvlačenja zgoditaka u novom zdanju odigralo se 4. maja 1899. godine. Od svakog dobitka na lutriji država je koristila određeni procenat za unapređenje privrede.
Srpska državna klasna lutrija za privredne ciljeve osnovana je 1890. godine, a nazvana je klasna zato što je svako kolo lutrijskih dobitaka imalo pet klasa. Osnivačem državne lutrije se smatra ministir narodne privrede Kosta Taušanović
Radom Klasne lutrije rukovodili su Upravni odbor (s predsednikom na čelu) i upravnik. Kao prvi upravnik državne klasne lutrije imenovan je Đorđe Velisavljević
Izgrađeno na mestu zgrade u kojoj se ranije nalazio Kasacioni sud, Pošta, i Varoški sud (izgorele u požaru 1892. godine), zdanje je i u novom ruhu imalo šarenolike "stanare". Lokale i kancelarije u prizemlju, pored trgovaca i zanatlija, koristile su druge ustanove: Trgovačka agencija, Zanatska komora i Šumska uprava
Timpanon okrenut Vasinoj ulici ukrašen reljefnim motivima uključujući centralni motiv školjke i girlande (cvetni venci). Vasina ulica je u tadašnje vreme predstavljala živu trgovačku ulicu, pa je tako fasada okrenuta ka njoj urađena raskošnije.
Sprat zdanja okrenut Vasinoj bio je rezervisan za kancelarije, dok su se u prizemlju zdanja nalazili dućani. Na uglu iznad ulaza, na spratu zgrade nalazila se kancelaraja upravnika.
Poseban akcenat dat je ugaonom delu zgrade, pa je tako iznad francuskog prozora, oivičenim stubovima i nadvišenim lunetom, postavljen časovnik, koji se tu nalazio do njene rekonstrukcije. Iznad lunete izvajan je grb Kraljevine Srbije.
Na zidovima ugaonog dela zgrade zapažaju se četiri niše, u kojima su se prema prvobitnoj zamisli trebale nalaziti sklupture u prirodnoj veličini, ali se zamisao vajara Jovana Pešića za ukrašavanje fasade zgrade nije ostvarila
U krilu zgrade okrenutom prema ulici Kneginje Ljubice bilo je smešteno odeljenje za izradu srećaka, blagajna i administracija, kao i stan za nastojnika smešten u delu suterena, koji se zbog nagiba zemljišta pretvarao u prizemlje
Na spratu se nalazila lutrijska sala, ukrašena umetničkim delima Riste Vukanovića, među kojima je dominirao portret kralja Aleksandra Obrenovića. Posle Majskog prevrata, ova slika je zamenjena portretom kralja Petra Karađorđevića
U zdanje se ulazi kroz teška drvena vrata ukrašena rezbarenim ukrasima, uključujući timpanone iznad lavljih glava i delove od kovanog gvožđa u čiju su ornamentiku upleteni inicijali naziva ustanove
Lepotu ovog zdanja ne čini samo njena spoljašnost, već i unutrašnjost. Mermerno stepenište sa ogradom od kovanog gvožđa obogaćenom ukrasnim detaljima, raskošni lusteri i pod sa crno-belim "šahovskim" dezenom odiše elegancijom i duhom prošlih vremena
Visoki plafoni, mermerni stubovi i reprezentativno stepenište daju zdanju monumentalnost primerenu jednoj državnoj instituciji. Nadahnuće za izgled zgrade, Kapetanović je našao u italijanskim i francuskim renesansnim palatama.
Ogradu izrađenu od kovanog gvožđa, oblikovanog u složene spiralne motive i uzorke lišća, krasi završni detalj drvenog rukohvata, oblikovan kao muška glava sa bradom.
Centralni hol krasi i veliki, višeslojni bronzani luster u stilu svećnjaka i dva mozaika sa geometrijskim i apstraktnim figurativnim motivima, smeštena u lučnim nišama
Tokom svoje burne istorije, ustanova je menjala naziv, pa je tako 1892. nazvana Srpska kraljevska državna klasna lutrija, a od 1919. godine Državna klasna lutrija. Vremenom se skraćeno ime "Klasna lutrija" ustalilo, pa se i danas ovo prelepo zdanje tako naziva
Za vreme Prvog svetskog rata, projektil ispaljen sa austrougarskog monitora pogodio je zgradu Klasne lutrije i ozbiljno je oštetio. Granata ispaljena sa neprijateljskih ratnih brodova probila je i porušila deo zdanja okrenutog prema Kneginje Ljubice ulici
Nakon završetka rata zdanje je pretrpelo promene, kako u spoljnom izgledu tako, i u unutrašnjosti zgrade. Dućani su pretvoreni u kancelarije, na mestu izloga napravljeni su prozori, mali sat je uklonjen iz lunete nad prozorom, a krov kubeta ukrašen časovnikom velikog formata, koji i danas otkucava
Posle Drugog svetskog rata zgrada Klasne lutrije promenila je namenu. Lutrija se preselila u nove prostorije, a u zgradu je smešten Istorijski arhiv Beograda koji se tu nalazio do 1972. kada se u zdanje useljava „Beogradska banka“
U jednom periodu, zdanje je bilo i "dom" Ministarstva za dijasporu, a danas je u zgradi Klasne lutrije smeštena Kancelarija Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje sa Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom
Zgrada Klasne lutrije, nije samo arhitektonski biser već i simbol ekonomskog i kulturnog napretka srpske prestonice jer je lutrija svojim prihodima finansirala brojne prosvetne i umetničke projekte.
Pristup ćaskanju je blokiran zbog narušavanja pravila.
Ponovo možete da učestvujete za:∞.
Ako se ne slažete sa blokiranjem, koristite formular za povratne informacije
Razgovor je završen. U diskusiji možete učestvovati 24 sata od objavljivanja članka.