Akademik Slavenko Terzić: Balkan pod protektoratom, ne vidim pouzdane saveznike u EU i NATO /video/

© Sputnik
Pratite nas
NATO i vodeće zemlje Zapada ne uvažavaju minimum srpskih interese na Balkanu te, u tom pogledu, na toj strani ne možemo da tražimo ozbiljnog i dugoročnog saveznika. Naš pravi istorijski saveznik vekovima je bila Rusija, ocenjuje akademik i nekadašnji ambasador u Ruskoj Federaciji Slavenko Terzić.
Sa njom, kaže gost emisije radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka“, ponekad nije bilo lako, ponekad je izneveravala naše interese, kao recimo u San Stefanu 1878. ali bez Rusije nismo mogli da osvarimo nijedan važan nacionalni cilj u poslednjih 300 godina, do sloma Carske Rusije.
„Gledajući ovaj trenutak, čini mi se da Rusija nedovoljno radi, malo je prisutna na Balkanu, dok se sve vreme govori o nekoj "ruskoj opasnosti". Osim „Sputnjika“, „RT Balkana“ i Ruskog doma ne vidim neke druge kulturne i duhovne centre kao i aktivnosti. Balkan je, uvek u istoriji bio vrlo bitan deo ruske balkanske i mediteranske politike, a srpski narod je po prirodi svog geografskog položaja u središtu Balkana. Stoga smatram da bi ruska politika u odnosu prema Balkanu i prema Srbima u celini morala biti jasnija, prepoznatljivija, dugoročnija i vidljivija“, rekao je naš sagovornik.
Zapad strpljivo radi na dubokom mentalnom prekodiranju srpskog naroda
Sa druge strane, Srbija se suočava sa vrlo dobro organizovanim, sofisticiranim i aktivnim delovanjem zapadnih centara moći. Postoje, dodaje Terzić, više hiljada raznih nevladnih i njima sličnih organizacija, često vrlo benignih naziva, koje neprekidno nastoje da formiraju poželjni vid mišljenja u skladu sa svojim interesima, idući čak dotle da dugoročno preoblikuju mentalni i kulturni identitet srpskog naroda.
„Bez svake sumnje suština je osporavanje našeg tradicionalnog duhovnog i kulturnog identiteta, pokušavajući da se ospore viševekovni temelji nacionalne misli – kao na primer da da Kosovo nije bitno, da se ono kratko nalazilo u srpskim rukama, da su Srbi izvršili agresije i na okolne narode, ili da nam Rusija nikada nije pomagala i tome slično. Bilo bi logično da se država na organizovan način suprotstavlja takvoj delatnosti, imajući u vidu da su argumenti na našoj strani i da raspolažemo vrlo važnim naučnim i kulturnim centrima čije delovanje može doprineti jačanju državotvorne svesti i sopstvenog kultunog identiteta“, rekao je on.
Ipak, kao ambasador u Moskvi Terzić je bio očevidac da ruska država nikada nije dovela u pitanje podršku našim nacionalnim interesima, ali da mi nažalost o tome vrlo malo znamo.
„Rusija je mnogo pomagala našem sprečavanju ulaska takozvanog Kosova u Unesko (pored onoga što je radio i kolega, profesor Darko Tanasković), pomagala je sprečavanju ulaska takozvanog Kosova u Interpol, pomagala je opozivu priznanja kosovske državnosti i sprečila ulazak takozvanog Kosova u Svetsku trgovinsku organizaciju i mnoge druge organizacije, jer sam bio svedok toga. O tome bi trebalo više govoriti, ne u smislu ruske propagande nego iznošenja istine – ko je nama, kada, i u kom momentu pomogao“, naglasio je naš sagovornik.
Istina o povlačenju ruske vojske sa aerodroma „Slatina“
Što se tiče Kosova i Metohije i mnogobrojnih uglavnom malicioznih verzija o povlačenju ruske vojske sa aerodroma „Slatina“ 1999. Terzić taj događaj objašnjava činjenicom da Rusi na KiM nisu imali svoj sektor, što je bila velika greška tadašnjeg ruskog rukovodstva.
„Politika predsednika Jeljcina i ministra Kozirjeva nije vodila računa ni o ruskim nacionalnim interesima, a kamoli da vodi o našim. Dolazak snaga iz Ugljevika na Slatinu bio je sastavni deo unutrašnje borbe između ruskih patriotskih snaga, dobrim delom u okviru ruske armije i ruske državne politike i diplomatije oko Jeljcina i Kozirjeva koja je bila izuzetno prozapadna i proamerička. Zapad je često pritiskao Srbe rukama pomenutih ruskih državnika. Pošto ruski kontingent u suženom prostoru Slatine, bez svog sektora nije mogao da pruži pomoć Srbima, procena je, verovatno, bila da je bolje da se povuku nego da se izlože dodatnom urušavanju svog tradicionalnog ugleda među Srbima“, rekao je on. Rusija 1999. godine objektivno nije imala snage da pruži dovoljnu zaštitu Srbima.
Kosovo je ilustracija odnosa Zapada i NATO prema Srbima
Ipak, mnogo više bole strašni događaji koji su posle toga usledili pod okriljem KFOR-a, a zapravo NATO-a, koji je navodno trebalo da garantuje bezbednost i zaštitu preostalim Srbima. Pred njihovim očima desilo se masovno etničko čišćenje i strašni zločini. Akademik Terzić je kategoričan - Kosovo je, kaže, za njega, ilustracija odnosa Zapada i NATO prema Srbima i srpskim interesima. Tamo se i danas sprovodi svakodenevni teror nad našim stanovništvom, ceo svet gleda jedinstveni aparthejed u Evropi, i niko od onih koji su privremeno oteli taj deo naše zemlje ne reaguje.
„Gde su ti brojni borci za ljudska prava, gde su te svetske humanitarne organizacije? Srbi se hapse pod optužbom za tzv. ratne zločina, naše viševekovne crkve i manastire pokušavaju da preimenuju u albanske, katoličke ili vizantijske i ne vidimo ni reči protesta iz Evrope i sveta. Pored svega drugog uništeno je i 255 grobalja! Kakav je to narod koji masovno zatire groblja drugoga naroda? Pa gde je to elementarno ljudsko saosećanje prema nama? Pa i mi smo evropski hrićanski narod koji je doprineo evropskoj kulturi. Uništavanje baštine na Kosovu nije samo uništavanje srpske, već i hrićanske evropske baštine. Mi zaista ne vidimo nikakvu solidarnost osim naravno pojedinih intelektualaca, poput Handkea, ili pojedinih bivših pripadnika KFOR-a koji su na licu mesta videli stradanja Srba ili su masovno oboleli kao pripadnici italijanskog Kfora“, kaže naš sagovornik.
Podseća da su italijanski mediji pisali da je „Kosovo crna rupa Evrope“. Jasno je da strane specijalne službe i njihovi predstavnici u južnoj srpskoj pokrajini dobro znaju da se tamo trguje narkoticijima, ljudima, oružjem, da je tzv. Kosovo produžena ruka neoosmanizma i panislamizma na Balkanu, dok se istovremeno lažno prestavlja kao deo evropskog sveta i kulture i navodno „multietničko i multikulturno demokratsko društvo“.
Nedopustivo bezobrazne ucene Zapada
Terzić kaže da pokušava da razume ljude koji su na vlasti, da moraju da vode neku pragmatičnu politiku, da dobiju na vremenu, da pregovaraju, verovatno nešto i obećavaju, ali priznaje da ne vidi nikakve znake dobre volje Evropske unije i NATO prema nama, a to se posebno tiče Kosova i Metohije. Svakodnevne fraze iz usta briselskih zvaničnika vidi više kao svojevrsno zamajavanje.
„Možemo da čujemo od evropskih zvaničnika da oni sa prištinskim vođama dele zajedničke evropske vrednosti, što je zapravo nedopustiva manipulacija i obmana evropskog sveta. Ako je to Evropa kojoj se teži onda takav svet nema budućnosti. Samo objektivna istina, samo pravda, samo razumevanje, istinsko ljudsko saosećanje može dovesti do nekog slobodnog i pravednog sveta i na Balkanu, i u Evropi. Načelnik austrougarskog generalštaba istakao je još 1896. da će onaj ko dominira Makedonijom i Kosovom, dominirati celim Balkanom. Taj prostor, pored toga što je osnova naše civilizaciji i naše nacionalne misli, istovremeno je bitan i sa vojno-strategijskog, ekonomskog i geopolitičkog stanovišta“, smatra naš sagovornik.
Na pitanje koliko je teško slediti evropski pravac, a biti u dobrimo odnosima sa Ruskom Federacijam akademik Slavenko Terzić kaže da je to vrlo teško, jer su ucene brutalne, ogromne, čak nedopustivo bezobrazne. Ali, dodaje, ako vodite računa o interesima zemlje koju vodite, uvek pred očima imate zavete velikih predaka i jasnu viziju budućnosti.
„U tom smislu, ako je uslov da uđemo u EU da se odreknemo Kosova i Metohije, onda – hvala lepo. To zaslužuje referendomsko pitanje, a uveren sam da bi pošten referendum dao negativan odgovor bez svake sumnje. Srbija bi verovatno snosila neke posledice ali mislim da država mora da istraje na nekom svom istorijskom putu, to je cena samostalnog kulturnog i civilizacijeskog puta u budućnost“, rekao je on.
Balkan postao neka vrsta protektorata NATO i EU
Podsećajući na razorne posledice NATO agresije 1999. godine, Terzić kaže da on lično nikome nije ni oprostio ni zaboravio.
„Bojim se da je u poslednjih, skoro 30-ak godina Balkan postao neka vrsta protektorata NATO i Evropske unije, da se ključni politički, privredni i kulturni procesi odvijaju pod pritiskom neke vrste neokolonijalne politike i da u nekim od tih zemalja poruke prenose treći ili drugi sekretari ambasada a možda ih ponekad uvaže i zapadni ambasadori“, objašnjava on. Ona stara vizija „Balkan balkanskim narodima“ zvuči danas kao neka daleka plemenita utopija, objašnjava on.
Kada je u pitanju ne samo Srbija, već i srpski narod u Bosni i Hercegovini, u Republici Srpskoj, Crnoj Gori, i u okolnim oblastima, nekadašnji ambasador smatra da Zapad, Evropska unija i NATO nisu nikada pružili dokaze da u Srbima vide ravnopravnog partnera i da prema imaju prijateljske namere. Hrvatska je uz podršku NATO-a, podseća on, proterala nekoliko stotina hiljada Srba iz Republike Srpske Krajine.
„NATO je bombardovo položaje vojske Republike Srpske Krajine i Republiku Srpsku. Zapad je doprineo proterivanju Srba iz mnogih delova Bosne Hercegovine, i sve vojne i političke vođe srpskog naroda odveo u Hag. Alijansa i Zapad su takođe stajali iza odvajanja Crne Gore od Srbije. Šta je to nego pravljenje svojevrsnog opkoljavanja Srba. Pa nakon svega toga, šta možemo da očekujemo od svih tih zemlja? Naravno – ništa. Ako još uzmemeo neke istorijske podatke, ko je ratovao u Prvom ili Drugom svetskom ratu, ko je doprineo raspadu Jugoslavije, bez ikakve odgovornosti, šta možemo da očekujemo?“ rekao je akademik Terzić.
Cilj naših protivnika u Evropi, a naravno i u Zagrebu, Tirani, i drugim centrima na Zapadu, ocenjuje on, jeste svođenje Srbije na granice pre 1912. godine, a to znači Srbiju bez Vojvodine, bez Raške oblasti i, naravno, bez delova Stare Srbije.
„U tom smislu, naša borba za očuvanje integriteta mora da bude jasna i odlučna. Bez toga svaki od neprijatelja će pokušavati da ostvari neki svoj cilj, što bi na kraju moglo da dovede do rasparčavanja Srbije“, upozorava gost emisije radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka“.
Pogledajte i:


