https://lat.sputnikportal.rs/20260321/1197172136.html
Slučaj Crnjanski i ućutkani Krleža
Slučaj Crnjanski i ućutkani Krleža
Sputnik Srbija
Koga je Crnjanski hteo da opomene tekstom „Mi postajemo kolonija strane knjige“, na koje je sve načine ovaj književni velikan branio sopstvenu poziciju, ali i... 21.03.2026, Sputnik Srbija
2026-03-21T10:00+0100
2026-03-21T10:00+0100
2026-03-21T10:13+0100
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/15/1197171978_0:3:1036:586_1920x0_80_0_0_6e32cbc100c410e321f5251382df5b9d.jpg
Slučaj Crnjanski i ućutkani Krleža
Sputnik Srbija
Koga je Crnjanski hteo da opomene tekstom „Mi postajemo kolonija strane knjige“, na koje je sve načine ovaj književni velikan branio sopstvenu poziciju, ali i prevratničku poetiku svoje generacije – saznajemo od Gojka Tešića, književnog istoričara i istraživača, koji je zajedno sa Ivom Tešić za časopis „Gradac“ priredio temat „Slučaj Crnjanski“, izbor polemičkih tekstova Miloša Crnjanskog, nastalih u periodu od 1922. do 1934. godine.
Da li je Drina simbol snage prirode, geografska granica ili simbol istorijskog toka, na koji način ova reka utiče na umetnika i koliko ga inspiriše – pitamo slikarku Nataliju Miladinović, koja je inspirisana Drinom napravila ciklus slika „Tok“, a koje su izložene do 24. marta u galeriji „Štab“.
Izložbom „Novosadski kulturni plakat 70-ih i 80-ih godina“ Muzej savremene umetnosti Vojvodine nastavlja da obeležava svoj jubilej – 60 godina rada. O tome na koji način ova izložba, koja se može pogledati od 27. marta do 26. aprila, svedoči ne samo o razvoju srpskog i jugoslovenskog grafičkog dizajna, već i o istorijskom trenutku u kojem su ti plakati stvarani – razgovaramo s autorom postavke, kustosom Vladimirom Mitrovićem.
Šta je sve potrebno da bi se napisalo lično svedočanstvo o jednom od najpoznatijih disidenata u posleratnoj Jugoslaviji, kako je prijateljstvo između partizanskog komandanta iz samog vrha vlasti i sina četničkog vojvode odolelo iskušenjima, stavivši ljudskost iznad ideologije, šta saznajemo iz pisama koje su razmenjivali jedan pesnik i jedan pisac – o svemu tome u ekskluzivnom razgovoru za Orbitu kulture razgovaramo sa Matijom Bećkovićem, autorom knjige „Moj drug Đido“ posvećene dugogodišnjem prijateljstvu sa Milovanom Đilasom.
Koga je Crnjanski hteo da opomene tekstom „Mi postajemo kolonija strane knjige“, na koje je sve načine ovaj književni velikan branio sopstvenu poziciju, ali i prevratničku poetiku svoje generacije – saznajemo od Gojka Tešića, književnog istoričara i istraživača, koji je zajedno sa Ivom Tešić za časopis „Gradac“ priredio temat „Slučaj Crnjanski“, izbor polemičkih tekstova Miloša Crnjanskog, nastalih u periodu od 1922. do 1934. godine.Da li je Drina simbol snage prirode, geografska granica ili simbol istorijskog toka, na koji način ova reka utiče na umetnika i koliko ga inspiriše – pitamo slikarku Nataliju Miladinović, koja je inspirisana Drinom napravila ciklus slika „Tok“, a koje su izložene do 24. marta u galeriji „Štab“.Izložbom „Novosadski kulturni plakat 70-ih i 80-ih godina“ Muzej savremene umetnosti Vojvodine nastavlja da obeležava svoj jubilej – 60 godina rada. O tome na koji način ova izložba, koja se može pogledati od 27. marta do 26. aprila, svedoči ne samo o razvoju srpskog i jugoslovenskog grafičkog dizajna, već i o istorijskom trenutku u kojem su ti plakati stvarani – razgovaramo s autorom postavke, kustosom Vladimirom Mitrovićem. Šta je sve potrebno da bi se napisalo lično svedočanstvo o jednom od najpoznatijih disidenata u posleratnoj Jugoslaviji, kako je prijateljstvo između partizanskog komandanta iz samog vrha vlasti i sina četničkog vojvode odolelo iskušenjima, stavivši ljudskost iznad ideologije, šta saznajemo iz pisama koje su razmenjivali jedan pesnik i jedan pisac – o svemu tome u ekskluzivnom razgovoru za Orbitu kulture razgovaramo sa Matijom Bećkovićem, autorom knjige „Moj drug Đido“ posvećene dugogodišnjem prijateljstvu sa Milovanom Đilasom.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/15/1197171978_126:0:910:588_1920x0_80_0_0_d0c5ce41a4fe8fa1864d94fc90995290.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
audio
Koga je Crnjanski hteo da opomene tekstom „Mi postajemo kolonija strane knjige“, na koje je sve načine ovaj književni velikan branio sopstvenu poziciju, ali i prevratničku poetiku svoje generacije – saznajemo od Gojka Tešića, književnog istoričara i istraživača, koji je zajedno sa Ivom Tešić za časopis „Gradac“ priredio temat „Slučaj Crnjanski“, izbor polemičkih tekstova Miloša Crnjanskog, nastalih u periodu od 1922. do 1934. godine.
Da li je Drina simbol snage prirode, geografska granica ili simbol istorijskog toka, na koji način ova reka utiče na umetnika i koliko ga inspiriše – pitamo slikarku Nataliju Miladinović, koja je inspirisana Drinom napravila ciklus slika „Tok“, a koje su izložene do 24. marta u galeriji „Štab“.
Izložbom „Novosadski kulturni plakat 70-ih i 80-ih godina“ Muzej savremene umetnosti Vojvodine nastavlja da obeležava svoj jubilej – 60 godina rada. O tome na koji način ova izložba, koja se može pogledati od 27. marta do 26. aprila, svedoči ne samo o razvoju srpskog i jugoslovenskog grafičkog dizajna, već i o istorijskom trenutku u kojem su ti plakati stvarani – razgovaramo s autorom postavke, kustosom Vladimirom Mitrovićem.
Šta je sve potrebno da bi se napisalo lično svedočanstvo o jednom od najpoznatijih disidenata u posleratnoj Jugoslaviji, kako je prijateljstvo između partizanskog komandanta iz samog vrha vlasti i sina četničkog vojvode odolelo iskušenjima, stavivši ljudskost iznad ideologije, šta saznajemo iz pisama koje su razmenjivali jedan pesnik i jedan pisac – o svemu tome u ekskluzivnom razgovoru za Orbitu kulture razgovaramo sa Matijom Bećkovićem, autorom knjige „Moj drug Đido“ posvećene dugogodišnjem prijateljstvu sa Milovanom Đilasom.