00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Izložba „Petar Veliki i Srbija“ produžena do aprila 2026. godine

© Sputnik / Lola ĐorđevićImperator koji je reformisao i modernizovao Rusiju, otvorio prozor u Evropu, proširio teritoriju države, uvezao je i novu modu i običaje – preobukao je Ruse u evropsku odeću, uveo je obavezno brijanje brade i organizovao slavlja uz velike vatromete
Imperator koji je reformisao i modernizovao Rusiju, otvorio prozor u Evropu, proširio teritoriju države, uvezao je i novu modu i običaje – preobukao je Ruse u evropsku odeću, uveo je obavezno brijanje brade i organizovao slavlja uz velike vatromete - Sputnik Srbija, 1920, 23.02.2026
Pratite nas
Izložba „Petar Veliki i Srbija“ u Ruskom domu u Beogradu, centralni događaj manifestacije „Dani Ermitaža u Srbiji 2025–2026“, produžena je za još dva meseca pošto su organizatori, usled povećanog interesovanja publike, odlučili da prvobitni rok — kraj januara — pomere na 1. april.
Izložba „Petar Veliki i Srbija“, koju je domaća publika već pozitivno ocenila, detaljno govori o izvanrednoj ličnosti prvog ruskog imperatora, kao i o uzajamnim odnosima ruskog i srpskog naroda koji su dosegli novi nivo u doba njegove vladavine, naveli su organizatori u saopštenju.
Značajno mesto u postavci zauzimaju priče o srpskim saborcima Petra Velikog, među kojima su diplomata i carev savetnik Sava Vladislavić Raguzinski, ruski admiral Matija Zmajević, pukovnik u ruskoj vojsci Mihajlo Miloradović, patrijarh srpski Arsenije III Čarnojević.
Izložba obuhvata originalne eksponate, između ostalog istorijske predmete, pribor za bogosluženje, knjige, gravure, oružje, kao i mnogobrojne multimedijalne sadržaje koji posetiocima omogućavaju da se kroz igru upoznaju sa zanimljivim istorijskim činjenicama.
Posebnu pažnju posetilaca svakako privlači veliki brod izgrađen u izložbenoj sali Ruskog doma u Beogradu po uzoru na fregate iz 18. veka.
„Održali smo već druge po redu Dane Ermitaža u Srbiji. S pravom ih možemo nazvati kulturnim mostom koji smo izgradili zajedno sa našim ruskim i srpskim partnerima – kompanijom Gasprom njeft i Ministarstvom kulture Republike Srbije. Pripremili smo za Beograd veliki, pažljivo osmišljen program: izložbe, predavanja, ekskurzije, filmske projekcije, naučne skupove. To je priča o Ermitažu i o zajedničkoj istoriji dveju zemalja koja je divan nastavak tradicionalnih veza između Srbije i Rusije, simbol prijateljstva i svedočanstvo o tome da su naši narodi uvek imali zajedničke ciljeve“, naveo je povodom izložbe generalni direktor Ermitaža Mihail Pjotrovski.
Ermitaž (Sankt Peterburg, Rusija) je jedan od najvećih muzeja na svetu. U Ermitažu se čuva više od tri miliona artefakata koji pripadaju različitim epohama i kulturama: od drevnih vremena do danas, od Antičkog sveta i Starog istoka do Zapadne Evrope i Rusije. To su slike i grafički radovi, skulpture, kovani novac i medalje, kao i arheološki materijal.
Ovakav vremenski i prostorni opseg čini Ermitaž ne samo jednim od najvećih svetskih muzeja već i „enciklopedijskim“ muzejem, koji može da nam ispriča o mnogim kulturama i njihovim međusobnim vezama.
Eksponati Ermitaža su izloženi u više od 10 zgrada i 500 sala ukupne površine od oko 100.000 kvadratnih metara. Milioni posetilaca svake godine dolaze u muzej kako bi videli raskošan enterijer Zimskog dvorca, remek-dela Rafaela, Đorđonea, Ticijana, Rubensa, Leonarda da Vinčija, Rembranta, Velaskeza, impresionista i drugih velikih majstora.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala