Lavrov: Ukrajina koju Rusija želi da vidi kao svog suseda mora biti neutralna

© Sputnik / Maksim Blinov
/ Pratite nas
Ukrajina, koju je Rusija spremna da vidi kao suseda, mora biti neutralna i prijateljska, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu Riku Sančezu za televiziju RT povodom Dana diplomatskog radnika.
„To mora biti prijateljska Ukrajina. Ne nužno saveznik, već neutralna i dobronamerna. A to, naravno, pretpostavlja poštovanje ne samo prava stanovnika teritorije koja će ostati ukrajinska, ne samo poštovanje njihovih prava na pristup blagodetima civilizacije, toplini, hrani i vodi, već i osnovnih ljudskih prava, uključujući jezik, obrazovanje i religiju“, objasnio je Lavrov.
On je istakao da ta Ukrajina „koja potpiše sporazume, ne sme kršiti međunarodno pravo ni sam Ustav Ukrajine, koji garantuje prava nacionalnih manjina“.
Ministar je podsetio da je Rusija priznavala Ukrajinu kao neutralnu i nenuklearnu državu.
„Ukrajina je postala nezavisna na osnovu Deklaracije o državnom suverenitetu, u kojoj je navedeno da će uvek biti neutralna, nenuklearna i nesvrstana zemlja. Kada smo priznavali nezavisnost Ukrajine 1991. godine, priznabali smo upravo takvu državu — nesvrstanu, neutralnu i nenuklearnu. Stoga nam je sada savest apsolutno čista“, rekao je ministar.
Lavrov je napomenuo da su je „svi priznali u tom svojstvu, uključujući i Zapad“.
„A zatim je Zapad počeo da pravi od te zemlje ono što je smatrao potrebnim, a ne ono što je pisalo u Deklaraciji o nezavisnosti, koju je usvojio ukrajinski narod“, naglasio je šef ruske diplomatije.
Prema njegovim rečima, zapadne zemlje „nadgledale su“ Ukrajinu od 1990-ih.
„Potrošili su milijarde dolara. Bivša zamenica državnog sekretara SAD Viktorija Nuland nedavno je priznala da je sama priprema puča u februaru 2014. koštala pet milijardi dolara. Uveren sam da je ukupan iznos rashoda potrošenih na Ukrajinu od trenutka sticanja njene nezavisnosti nekoliko puta veći“, ocenio je ministar.
O pregovorima u Ukrajini
Govoreći o pregovorima između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o Ukrajini, Lavrov je rekao da Evropa pokušava da ih osujeti.
„Sve što sada rade je sprečavaju i remete pregovore koji su uspostavljeni između nas i Amerikanaca, a sada im se pridružuju i ukrajinski predstavnici“, rekao je ruski ministar.
On je dodao da su evropski lideri u kontaktu sa Rusijom i traže da se ovi razgovori ne objavljuju.
„Imamo kontakte sa nekim evropskim liderima. Zovu nas i traže da ne objavljujemo o tim razgovorima. Neki se pojavljuju ovde i ‘ilegalno’ kontaktiraju“, rekao je ministar.
Kako je primetio, stav EU tokom poverljivih kontakata sa Rusijom ne razlikuje se od njenog javnog stava.
„Ništa što nam naši evropski partneri govore tokom ovih zatvorenih i poverljivih kontakata nije drugačije od onoga što govore javno. To su isti pozivi: ‘Hajde da ovo okončamo’; ‘Nešto mora da se uradi’“, naglasio je Lavrov.
Prema njegovim rečima, Evropa ne zauzima nikakav stav.
„Upali su u sopstvenu zamku. Zauzeli su beskompromisni stav: strateški poraz Rusije, Ukrajina ne može izgubiti, a Rusija ne može pobediti, inače će Evropa izgubiti obraz“, objasnio je ruski diplomata.
Plan Zapada za ruskog „kršenje“ sporazuma o Ukrajini – besmislica
Komentarišući pisanje medija da su SAD i evropske zemlje navodno dogovorile višeslojni plan za odgovor na svako rusko „kršenje“ ukrajinskih sporazuma, kao i da je predviđeno čak i učešće američkih trupa, Lavrov je naveo da takav plan odgovora Zapada na moguća ruska „kršenja“ budućih sporazuma o Ukrajini predstavlja očiglednu besmislicu.
„To je besmislica, ali je prilično indikativna. Šta to znači? Celu prošlu godinu Zapad (Evropa) je govorio samo jedno: potrebne su pouzdane bezbednosne garancije i trenutni prekid vatre. Ali bez rešavanja sukoba, te bezbednosne garancije će značiti da će prekid vatre biti iskorišćen za pumpanje Ukrajine oružjem. Tu logiku nisu čuli i nisu ni na koji način odgovorili“, objasnio je Lavrov.
Kako je primetio, američki lider Donald Tramp javno je izjavio da je prilikom rešavanja ukrajinskog sukoba potrebno zaboraviti na NATO i uzeti u obzir realnost „na terenu“.
„Sve je to bilo razmatrano na Aljasci. Još jednom smo objasnili našim američkim kolegama da ne govorimo toliko o teritorijama ili zemlji; za nas su najvažniji ljudi koji su živeli na tim teritorijama. Rusi, koji su govorili i odgajali svoju decu na ruskom jeziku i bili na ovim teritorijama vekovima“, naglasio je Lavrov.
Rusija se „opekla“ zbog svog poverenja
Govoreći o odnosu sa Zapadom, Lavrov je podsetio da se Moskva „opekla“ zbog svog poverenja Zapadu koji je govorio o odustajanju od širenja Severnoatlantske alijanse na istok.
Ministar je upitan da li je tačno da Rusija nije spremna za pregovore pod tuđim uslovima, budući da je „opekla“ u odnosima sa zapadnim zemljama zbog njihove obmane u vezi sa NATO-om.
„U velikoj meri, da. Možda ne tako očigledno. Najvažnije je ono što ste upravo rekli: apsolutno smo se ‘opekli’ zbog svog poverenja u one koji su se kleli da se NATO neće širiti na istok, da Rusija neće biti ugnjetavana, da ćemo imati zajednički prostor od Lisabona do Vladivostoka i da će ceo ovaj ogromni kontinent biti kontinent mira i bezbednosti“, odgovorio je Lavrov.
Ministar je podsetio da je Moskva stvarala Savet Rusija-NATO sa zapadnim zemljama „u nastojanju da se uspostavi stalni dijalog i poveća poverenje, kako bi u okviru ove strukture bilo moguće predstaviti ‘zanimljive’ informacije o svojim oružanim snagama“.
„Bilo je tu mnogo toga, uključujući i transparentnost. Ipak, NATO je prvo izgubio svoj razlog postojanja, a zatim ga je pronašao u Avganistanu“, dodao je Lavrov.
Prema njegovim rečima, „zatim, kada je ovaj smisao u Avganistanu bio javno, pred očima cele međunarodne zajednice, zgažen, moralo je nešto da se preduzme“.
„Oni su se onda koncentrisali, sabrali i smislili ono što se dešava sada, čemu sada svedočimo. Rekli su da Rusija treba da postane ‘otpadnik’ i, da bi je isprovocirali, Ukrajina je bila ‘optimalan materijal’ od kojeg je moglo bilo šta da se ‘oblikuje’“, naglasio je ministar.
Lavrov je dodao da se na Zapadu ovaj „materijal obrađivao“ odmah nakon nestanka SSSR-a.
„Sva obećanja o tome da se NATO neće širiti, da neće prodirati u neposredno susedstvo Ruske Federacije – sve je to precrtano“, zaključio je on.
Pogledajte i:

