00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Naučnici: Ultra-prerađena hrana treba da bude regulisana kao cigarete

© Foto : Unsplash/Nico SmitVisoko prerađena hrana - grickalice
Visoko prerađena hrana - grickalice - Sputnik Srbija, 1920, 04.02.2026
Pratite nas
Ultra-prerađena hrana (UPH) ima više zajedničkog sa cigaretama nego sa voćem i povrćem i trebalo bi da bude regulisana na sličan način kao duvan, zaključuje se u novom izveštaju naučnika.
Istraživači tvrde da su takvi proizvodi, poput slatkiša, gaziranih pića i grickalica, dizajnirani da podstaknu zavisnost i prekomernu konzumaciju, zbog čega predstavljaju ozbiljan rizik po javno zdravlje, piše „Gardijan“.

Paralele sa duvanskom industrijom

U studiji objavljenoj u zdravstvenom časopisu „Milbank Kvorterli“, istraživači sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk navode da UPH i cigarete dele sličnosti u načinu na koji su dizajnirani da izazovu zavisnost.
Proizvođači, tvrde oni, prilagođavaju sastav i brzinu delovanja proizvoda na centre za nagrađivanje u mozgu. Autori takođe ukazuju na marketinške taktike koje obmanjuju javnost. Tvrdnje poput „sa niskim sadržajem masti“ ili „bez šećera“ na pakovanju UPH upoređivane su sa reklamiranjem filtera za cigarete 1950-ih kao zaštitne inovacije koja nije imala stvarnog efekta u praksi.

Šta je tačno ultra-prerađena hrana?

Ultra-prerađena hrana su industrijski proizvodi koji često sadrže emulgatore, veštačke boje i arome. Ova kategorija uključuje gazirana pića, upakovane grickalice poput čipsa i keksa, slatkiše, brzu hranu, gotova jela i deserte, kao i masovno proizvedeni hleb i žitarice za doručak. Takva hrana sadrži visok nivo soli, šećera i masti, a siromašna je proteinima i ključnim vitaminima i mineralima. Naučnici upozoravaju da je konzumiranje takve hrane povezano sa povećanim rizikom od gojaznosti, raka, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti i da negativno utiče na crevnu mikrofloru.
CC0 / Unsplash/Mustafa Bashari / Ako je nešto opasno po zdravlje, trebalo to i naznačiti, smatraju autori
čips - Sputnik Srbija, 1920, 04.02.2026
Ako je nešto opasno po zdravlje, trebalo to i naznačiti, smatraju autori

Iskustva zavisnosti

Jedna od autorki studije, profesorka Ešli Girhard sa Univerziteta u Mičigenu, klinički psiholog specijalizovan za zavisnosti, ističe da su njeni pacijenti sami naglašavaliova poređenja.
„Govorili bi mi: 'Osećam se zavisno od ove stvari. Pušila sam, a sada imam istu naviku sa gaziranim pićima i krofnama. Znam da me ubija, želim da prestanem, ali ne mogu'“, ispričala je ona. Prema njenim rečima, diskusija o UPH prati poznati obrazac u oblasti zavisnosti. „Neko vreme krivimo pojedinca i govorimo mu da bude umeren, a onda na kraju shvatimo sve mehanizme koje industrija koristi da stvori proizvode koji zaista mogu da se 'zakače' ljude“, objasnila je ona.

Poziv za strožu regulaciju

Iako je hrana, za razliku od duvana, neophodna za preživljavanje, autori tvrde da ova razlika čini akciju još neophodnijom jer je teško izbeći današnje moderno okruženje u vezi sa hranom. Girhard smatra da bi trebalo da bude moguće razlikovati štetni UPH od drugih prehrambenih proizvoda na isti način na koji se alkoholna pića razlikuju od drugih pića.
U radu se tvrdi da UPH ispunjava utvrđene kriterijume za to da li supstanca treba da se smatra onom koja izaziva zavisnost. Autori stoga pozivaju na primenu lekcija naučenih iz regulacije duvana, uključujući parnice i ograničenja marketinga, i prebacivanje odgovornosti sa pojedinca na prehrambenu industriju.

Stručni oprez i globalna perspektiva

Profesor Martin Voren iz Instituta Kvadram, specijalizovanog centra za istraživanje hrane, smatra da autori rizikuju da preteruju sa svojim poređenjima, iako priznaje da paralele postoje.
On dovodi u pitanje da li su neperfuzioni duvanski proizvodi „intrinzično zavisni u farmakološkom smislu“ poput nikotina ili uglavnom iskorišćavaju naučene preferencije i pogodnosti. Voren takođe ističe da je važno utvrditi da li štetni efekti proizilaze iz samih proizvoda ili iz činjenice da oni zamenjuju celovite namirnice.
Dr Gitindži Gitahi, izvršni direktor „Amref Health Africa“, upozorava na rastući problem u Africi, gde slaba regulacija i promenljive navike potrošača stvaraju situaciju u kojoj svi dobijaju za korporacije. „Sve ovo stvara nove i sprečive pritiske na već preopterećene zdravstvene sisteme“, zaključio je on.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala