00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Dušan Jeličić: Balans u izradi poslastica je najvažniji
06:56
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Ima li nade za srpskog seljaka, kako da ne odustane od tova svinja
16:00
30 min
NOVI SPUTNJIK POREDAK
Zlatna groznica američkog dolara
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Lansiranje balističke rakete jars  - Sputnik Srbija

Novi START: Rusko-američki put ka ograničavanju nuklearnog naoružanja

Šta je START-3 ili Novi START sporazum?
START-3 je rusko-američki sporazum kojim se reguliše veličina nuklearnog arsenala dve zemlje. To je skraćenica od Sporazuma o merama za dalje smanjenje i ograničavanje strateškog ofanzivnog naoružanja (takođe poznat kao Novi START, engl. New START – Strategic Arms Reductions Treaty).
Novi START sporazum
Koje je oružje ograničeno START-3 sporazumom?
U fokusu Sporazuma je strateško ofanzivno naoružanje:
1

nuklearne bojeve glave

2

njihovi nosači (balističke i krstareće rakete, avio-bombe)

3

vozila za dostavu (prenosivi i stacionarni lansirni sistemi, teški bombarderi), namenjeni za uništavanje kritično važnih objekata iza neprijateljskih linija na interkontinentalnim udaljenostima (više od 5.500 km). Tu spadaju:

interkontinentalne balističke rakete (američke „minitmen II-III“, „mirotvorac“ (Peacemaker), ruski raketni sistemi porodice „topolj“, interkontinentalne balističke rakete na tečno gorivo, P-36M, PC-24 „jars“), njihove lansirne stanice i bojeve glave

balističke rakete za lansiranje sa podmornica i njihovi nosači (američki „trajdent II” i ruski P-29P, P-39, P-39PM i P-30)

teški bombarderi sposobni da nose nuklearno oružje (ruski Tu-95MS i Tu-160, američki B-52G, B-52H, B-1B i B-2A)

Sporazum je utvrdio jasna ograničenja:
1

ne više od 700 jedinica raspoređenih nosača;

2

ne više od 1.550 bojevih glava spremnih za njih;

3

ne više od 800 borbeno spremnih i neraspoređenih lansirnih stanica i bombardera

Na taj način, sporazum je stranama ostavljao mogućnost da samostalno određuju odnos između komponenti sopstvene nuklearne trijade. Sporazum se nije odnosio na taktičko nuklearno oružje, sisteme protivraketne odbrane, kao ni na nenuklearna strateška naoružanja (na primer, hipersonične rakete).
Kontrola je sprovođena putem Bilateralne konsultativne komisije i režima inspekcija.
Kratka istorija Sporazuma
Arhivska fotografija iz 8. aprila 2010. Američki predsednik Barak Obama i predsednik Rusije Dmitrij Medvedev potpisuju Sporazum START u Praškom zamku  - Sputnik Srbija
Arhivska fotografija iz 8. aprila 2010. Američki predsednik Barak Obama i predsednik Rusije Dmitrij Medvedev potpisuju Sporazum START u Praškom zamku

2010.

Sporazum su potpisali ruski predsednik Dmitrij Medvedev i predsednik SAD Barak Obama 8. aprila 2010. godine u Pragu. On je zamenio prethodne sporazume (START I i SORT) i postao kamen temeljac strateške stabilnosti.

2018.

Strane su ispunile svoje obaveze do 2018. godine.

2021.

Novi START sporazum je bio osmišljen na deset godina sa mogućnošću jednog produženja za još pet godina, što je i učinjeno 2021. godine.

2023.

U februaru 2023. godine Rusija je objavila da privremeno obustavlja svoje učešće u Sporazumu zbog kršenja od strane SAD.

2025.

U septembru 2025. Putin je izjavio da je Rusija spremna, posle 5. februara 2026. godine, da tokom jedne godine nastavi da se pridržava ograničenja u skladu sa Sporazumom.

2026.

Sporazum će konačno prestati da važi 5. februara 2026. godine.

Kako strane ispunjavaju obaveze i kršenje Sporazuma od strane SAD
Do 2018. godine Rusija je ispunila ograničenja, smanjivši svoj arsenal na nivo ispod utvrđenog. Ukupan potencijal strateškog ofanzivnog naoružanja Rusije iznosio je:
  • 527 jedinica za raspoređene interkontinentalne balističke rakete, balističke rakete za lansiranje sa podmornica i teške bombardere
  • 1.444 jedinice za bojeve glave na njima, kao i za nuklearne bojeve glave
  • 779 jedinica za raspoređene i neraspoređene lansirne stanice interkontinentalnih balističkih raketa i balističkih raketa podmornica, kao i za raspoređene i neraspoređene teške bombardere.
SAD su takođe objavile da su postigle dogovoren ukupan kvantitativni nivo strateškog ofanzivnog naoružanja, ali su to učinile tako što su nelegitimno isključile iz evidencije deo oružja koje je proglašeno modifikovanim. U pitanju je 56 lansirnih stanica za balističku raketu za lansiranje sa podmornice „trajdent II” i 41 teški bombarder B-52H. Prema podacima ruskog Ministarstva spoljnih poslova, ovo premašuje ograničenje nosača za 101 jedinicu.
Arhivska fotografija od 16. juna 2016. Američki vojni bombarder B-52 na vojnoj vežbi Gvozdeni vuk 2016 u Litvaniji - Sputnik Srbija
Arhivska fotografija od 16. juna 2016. Američki vojni bombarder B-52 na vojnoj vežbi "Gvozdeni vuk 2016" u Litvaniji
Kao podaci koji ne odražavaju stvarno stanje označeni su i oni koje je američka strana prijavila na dan 1. septembra 2022. godine (659 raspoređenih nosača, 1.420 bojevih glava koje im se pripisuju u okviru START sporazuma, kao i 800 jedinica raspoređenih i neraspoređenih lansirnih stanica interkontinentalnih balističkih raketa, balističkih raketa za lansiranje sa podmornica i teških bombardera).
Stav Kine o Novom START-u
Kina je odbila da se pridruži sporazumu, navodeći neuporedivo manju veličinu svog nuklearnog arsenala. Peking je bio spreman da razmotri pridruživanje tek nakon što Rusija i SAD smanje svoje nuklearne arsenale na nivo Kine, odnosno 20 puta.
Arhivska fotografija od 3. septembra 2015. Gornji blok novoažurirane kineske interkontinentalne balističke rakete DF-5B na paradi u Pekingu - Sputnik Srbija
Arhivska fotografija od 3. septembra 2015. Gornji blok novoažurirane kineske interkontinentalne balističke rakete DF-5B na paradi u Pekingu
Produžetak Sporazuma i kriza
Nakon perioda neizvesnosti tokom Trampove administracije, u februaru 2021. godine, Bajdenova administracija je produžila Sporazum do 5. februara 2026. godine bez ikakvih izmena. Međutim, dijalog je prekinut nakon početka Specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini. Inspekcija, ranije obustavljena zbog pandemije, nije nastavljena, delom i zbog sankcionih prepreka – zatvorenog vazdušnog prostora i odbijanja američke strane da izda vize ruskim inspektorima.
Privremena obustava učešća Rusije i razlozi

31. januara 2023.

SAD su optužile Rusiju za kršenje Sporazuma zbog odbijanja da dozvoli inspekciju na svojim objektima i odlaganja konsultacija

21. februara 2023.

Putin je objavio da privremeno obustavlja učešće Rusije u Sporazumu (ali ne i o istupanju iz njega). Pritom, ruski lider je naglasio da SAD razmatraju mogućnost praktičnih testiranja svog nuklearnog oružja, uključujući i u kontekstu stvaranja novih tipova nuklearnih bojevih glava

Putin: Rusija privremeno obustavlja učešće u Sporazumu START
Razlozi privremene obustave učešća:
1

Isporuke zapadnog oružja Ukrajini, uključujući američko, kao i pomoć Zapada u izvođenju napada na ruske baze strateške avijacije

2

SAD i NATO javno ističu svoju nameru da nanesu strateški poraz Rusiji

3

Putin smatra da pri povratku na razgovore o sporazumu START-3 treba uzeti u obzir arsenale Francuske i Velike Britanije, odnosno ukupan udarni potencijal NATO-a

4

Prepreke koje postavljaju SAD u sprovođenju inspekcija po Sporazumu

Postupci SAD nakon privremene obustave učešća Rusije u Sporazumu
1

Od juna 2023. godine SAD su prekinule razmenu podataka o svom nuklearnom naoružanju sa Rusijom.

2

U junu 2023. godine SAD su predložile poseban dijalog sa Rusijom — bez povezivanja sa drugim međunarodnim pitanjima po kojima Moskva i Vašington imaju neslaganja. Rusija je odbila ovaj format. U septembru iste godine, Sjedinjene Države su izrazile spremnost da razgovaraju o START-u bez preduslova.

3

U januaru 2025. godine Tramp pozvao je na smanjenje nuklearnog arsenala Rusije, SAD i Kine i govorio o razgovoru sa Kinom, koja bi, prema njegovim rečima, mogla da se uključi u pregovore.

4

U julu 2025. godine Tramp je najavio rad na ograničenju nuklearnih potencijala Rusije i SAD. Mesec dana kasnije, u avgustu, Putin je takođe dozvolio obnovu pregovora sa SAD o START-u.

Trenutno stanje i perspektive
U septembru 2025. godine Putin je izjavio da je Rusija spremna da se pridržava svojih ograničenja godinu dana nakon isteka Sporazuma (5. februara 2026. godine), ali samo pod uslovom reciprociteta od strane SAD.
Predsednik Rusije Vladimir Putin objavio je Rusija spremna da se pridržava svojih ograničenja godinu dana nakon isteka Sporazuma START
Sjedinjene Američke Države pozitivno su ocenile ovu inicijativu, ali do početka februara 2026. godine nije stigao zvaničan odgovor iz Vašingtona.
Prema rečima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, sve je manje vremena za donošenje odluke o Novom START-u i „za nekoliko dana svet bi se mogao naći u opasnijoj situaciji nego pre“.
Video izjave zamenika ministra spoljnih poslova Rjabkova od 3. februara 2026.
Vrati se na početakVrati se na naslovnu stranu
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala