https://lat.sputnikportal.rs/20260122/razvijeni-fluorescentni-proteini-ciji-se-sjaj-u-celijama-moze-kontrolisati-bez-dodirivanja-foto-1195071853.html
Razvijeni fluorescentni proteini čiji se sjaj u ćelijama može kontrolisati bez dodirivanja /foto/
Razvijeni fluorescentni proteini čiji se sjaj u ćelijama može kontrolisati bez dodirivanja /foto/
Sputnik Srbija
Veštački proizvedeni fluorescentni proteinski sistemi omogućavaju kontrolu nad živim tkivom pomoću magneta, a naučnici ih vide kao osnovu za daljinski... 22.01.2026, Sputnik Srbija
2026-01-22T22:51+0100
2026-01-22T22:51+0100
2026-01-22T22:52+0100
nauka i tehnologija
društvo
medicina
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/16/1195072316_0:571:785:1012_1920x0_80_0_0_1a6ed464f98a6b71369bbd92f7531643.jpg
Tim međunarodnih naučnika stvorio je fluorescentne proteine čija se svetlost može daljinski prigušiti ili pojačati pomoću magneta, otvarajući novi način kontrole bioloških procesa u ćelijama i živim organizmima.Razvoj MagLOV-aOsetljivost ovih proteina na magnetna polja, fenomen zasnovan na kvantnoj mehanici, mogla bi omogućiti daljinski kontrolisane biosenzore ili terapije."Želimo da napravimo set alata za proteinske funkcije koje se daljinski kontrolišu magnetnim putem", kaže za "Nature" Endru Jork, fizičar u "Chan Zuckerberg Biohub" u San Francisku (grupa američkih neprofitnih istraživačkih instituta koja okuplja naučnike, inženjere i lekare sa ciljem rešavanja velikih naučnih izazova u vremenskim horizontima od 10 do 15 godina).Jork je koautor studije objavljene u časopisu "Nature", u kojoj su proteini korišćeni kod bakterija, kao i posebnog istraživačkog rada, koji se trenutno nalazi na "bioRxiv" preprint serveru, a koji prikazuje njihovu upotrebu kod (beskičmenjaka) Caenorhabditis elegans.Jork i biohemičarka Marija Ingaramo prvi put su primetili efekat magneta na fluorescentne proteine u istraživanju pre dve godine dok su radili u američkoj kompaniji "Calico Life Sciences", gde je zeleni fluorescentni protein (GFP) svetleo manje jako u prisustvu slabog magnetnog polja. Efekat je bio minimalan, smanjujući sjaj za oko jedan procenat, što je podstaklo razvoj MagLOV-a, proteina čija fluorescencija može pasti za polovinu ili više kada je izložena magnetu."Usmerena evolucija"Eksperimenti koje su vodili biofizičar Gabrijel Abrahams i bioinženjer Harison Stil sa Univerziteta u Oksfordu u Velikoj Britaniji, kao deo istog tima, pokazali su da gašenje MagLOV-a izaziva efekat magnetne rezonancije na kvantna svojstva elektronskog para. Kod bakterije Escherichia coli, kombinacija magnetnih polja i radio talasa omogućila je preciznu kontrolu fluorescencije. Naučnici su demonstrirali lokaciju bakterija koje eksprimiraju MagLOV unutar silicijumskih blokova koristeći magnetna polja različitih jačina i planiraju da testiraju istu metodu na životinjama.Piter Hor, hemijski fizičar u Oksfordu, rekao je za "Nature" da je rad Abrahamsa i Stila dokaz principa i da njihova ideja ima veliki potencijal. Autori studije su koristili metodu nazvanu "usmerena evolucija" da bi stvorili različite verzije MagLOV-a koje brže reaguju na magnetna polja."Rad otvara potpuno novu dimenziju genetski kodiranih magnetnih senzora i aktuatora", rekla je Karen Sarkisjan, nezavisni stručnjak u MRC Laboratoriji medicinskih nauka u Londonu, u članku u časopisu "Nature"."Nonfiction Laboratories", kompanija čiji je suosnivač "Ingaramo", nedavno je razvila upravo to – daljinski kontrolisano antitelo pod nazivom MagBodies, čija se jačina vezivanja može daljinski podesiti magnetom."Jasna vizija od prvog dana bila je terapija kojom upravljate spolja", zaključuje Jork na kraju.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/16/1195072316_0:498:785:1086_1920x0_80_0_0_2011a74355e6e9d3d45e80c32ea67b2f.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, medicina
Razvijeni fluorescentni proteini čiji se sjaj u ćelijama može kontrolisati bez dodirivanja /foto/
22:51 22.01.2026 (Osveženo: 22:52 22.01.2026) Veštački proizvedeni fluorescentni proteinski sistemi omogućavaju kontrolu nad živim tkivom pomoću magneta, a naučnici ih vide kao osnovu za daljinski kontrolisane terapije i biosenzore.
Tim međunarodnih naučnika stvorio je fluorescentne proteine čija se svetlost može daljinski prigušiti ili pojačati pomoću magneta, otvarajući novi način kontrole bioloških procesa u ćelijama i živim organizmima.
Osetljivost ovih proteina na magnetna polja, fenomen zasnovan na kvantnoj mehanici, mogla bi omogućiti daljinski kontrolisane biosenzore ili terapije.
"Želimo da napravimo set alata za proteinske funkcije koje se daljinski kontrolišu magnetnim putem", kaže za "Nature" Endru Jork, fizičar u "Chan Zuckerberg Biohub" u San Francisku (grupa američkih neprofitnih istraživačkih instituta koja okuplja naučnike, inženjere i lekare sa ciljem rešavanja velikih naučnih izazova u vremenskim horizontima od 10 do 15 godina).
Jork je koautor studije objavljene u časopisu "Nature", u kojoj su proteini korišćeni kod bakterija, kao i posebnog istraživačkog rada, koji se trenutno nalazi na "bioRxiv" preprint serveru, a koji prikazuje njihovu upotrebu kod (beskičmenjaka) Caenorhabditis elegans.
Jork i biohemičarka Marija Ingaramo prvi put su primetili efekat magneta na fluorescentne proteine u istraživanju pre dve godine dok su radili u američkoj kompaniji "Calico Life Sciences", gde je zeleni fluorescentni protein (GFP) svetleo manje jako u prisustvu slabog magnetnog polja. Efekat je bio minimalan, smanjujući sjaj za oko jedan procenat, što je podstaklo razvoj MagLOV-a, proteina čija fluorescencija može pasti za polovinu ili više kada je izložena magnetu.
Eksperimenti koje su vodili biofizičar Gabrijel Abrahams i bioinženjer Harison Stil sa Univerziteta u Oksfordu u Velikoj Britaniji, kao deo istog tima, pokazali su da gašenje MagLOV-a izaziva efekat magnetne rezonancije na kvantna svojstva elektronskog para. Kod bakterije Escherichia coli, kombinacija magnetnih polja i radio talasa omogućila je preciznu kontrolu fluorescencije. Naučnici su demonstrirali lokaciju bakterija koje eksprimiraju MagLOV unutar silicijumskih blokova koristeći magnetna polja različitih jačina i planiraju da testiraju istu metodu na životinjama.
Piter Hor, hemijski fizičar u Oksfordu, rekao je za "Nature" da je rad Abrahamsa i Stila dokaz principa i da njihova ideja ima veliki potencijal. Autori studije su koristili metodu nazvanu "usmerena evolucija" da bi stvorili različite verzije MagLOV-a koje brže reaguju na magnetna polja.
"Rad otvara potpuno novu dimenziju genetski kodiranih magnetnih senzora i aktuatora", rekla je Karen Sarkisjan, nezavisni stručnjak u MRC Laboratoriji medicinskih nauka u Londonu, u članku u časopisu "Nature".
"Nonfiction Laboratories", kompanija čiji je suosnivač "Ingaramo", nedavno je razvila upravo to – daljinski kontrolisano antitelo pod nazivom MagBodies, čija se jačina vezivanja može daljinski podesiti magnetom.
"Jasna vizija od prvog dana bila je terapija kojom upravljate spolja", zaključuje Jork na kraju.