00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK SPORT
Srbija ređala pobede na svim terenima – slede borbe za ono glavno
06:56
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Teslin odgovor na AI rat
16:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
Evropljani već staju u red pred vratima Putina
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Virusi poslati na svemirsku stanicu razvili supermoć: Mnogo su efikasniji u ubijanju bakterija

CC0 / rawpixel.com / Ešerihija koli
Ešerihija koli - Sputnik Srbija, 1920, 19.01.2026
Pratite nas
Evoluciona trka u naoružanju besni između bakterija i virusa koji ih inficiraju – bakteriofaga ili faga. Međutim, ta evolucija ima potpuno drugačiju putanju kada se odigrava u mikrogravitaciji. To je pokazala studija sprovedena na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).
Dok se bakterije i fage bore, bakterije razvijaju bolju odbranu kako bi preživele, dok fage razvijaju nove načine da probiju tu odbranu. Nova studija, objavljena u žurnalu „PLOS Biolodži“, detaljno opisuje kako se taj sukob odvija u svemiru i otkriva saznanja koja bi nam mogla pomoći u dizajniranju boljih lekova za bakterije otporne na antibiotike na Zemlji.

Dve grupe: zemlja i svemir

U studiji su istraživači uporedili populacije bakterije Ešerihije koli i zaražene fagom poznatom kao T7. Jedna grupa mikroba razvijana je na svemirskoj stanici, dok su identične kontrolne grupe uzgajane na Zemlji.
Analiza uzoraka sa svemirske stanice otkrila je da je mikrogravitacija suštinski promenila brzinu i prirodu infekcije fagom.
Iako su fage i dalje mogle uspešno da zaraze i ubiju bakterije u svemiru, taj proces je trajao duže nego u uzorcima sa Zemlje. U ranijoj studiji, isti istraživači su pretpostavili da će ciklusi infekcije u mikrogravitaciji biti sporiji jer se tečnosti u mikrogravitaciji ne mešaju tako dobro kao u uslovima Zemljine gravitacije.
„Ova nova studija potvrđuje našu hipotezu i očekivanja“, rekao je vodeći autor studije Srivatsan Raman, vanredni profesor na Odseku za biohemiju Univerziteta Viskonsin-Medison.
Na Zemlji se tečnosti u kojima borave bakterije i virusi neprestano mešaju pod uticajem gravitacije - topla voda se podiže, hladna tone, a teže čestice se talože na dnu. To održava sve u pokretu i uzrokuje međusobne sudare.
U svemiru nema mešanja; sve jednostavno lebdi. Zato što se bakterije i fage nisu sudarale tako često, fagi su morali da se prilagode mnogo sporijem tempu života i postanu efikasniji u hvatanju bakterija koje prolaze pored njih.
Stručnjaci smatraju da bi razumevanje ovog alternativnog oblika evolucije faga moglo da im pomogne u razvoju novih terapija fagima. Ovi novi tretmani za infekcije koriste fage da ubiju bakterije ili da učine klice podložnijim tradicionalnim antibioticima.
„Ako uspemo da dokučimo šta fagi rade na genetskom nivou kako bi se prilagodili okruženju mikrogravitacije, to znanje možemo primeniti na eksperimente sa otpornim bakterijama. I to može biti pozitivan korak u trci za optimizaciju antibiotika na Zemlji“, izjavila je za „Lajv Sajens“ Nikol Keplin, bivša astrobiološkinja u Evropskoj svemirskoj agenciji, koja nije učestvovala u studiji.

Drugačije genetske mutacije nego na zemlji

Sekvenciranje celog genoma otkrilo je da su i bakterije i fagi na svemirskoj stanici akumulirali karakteristične genetske mutacije koje nisu primećene u uzorcima na Zemlji. Virusi u svemiru akumulirali su specifične mutacije koje su povećale njihovu sposobnost da inficiraju bakterije, kao i njihovu sposobnost vezivanja za bakterijske receptore. Istovremeno, Ešerihija koli je razvila mutacije koje su je štitile od napada faga – na primer, modifikovanjem svojih receptora – i poboljšale njen opstanak u mikrogravitaciji.
Zatim su istraživači koristili tehniku zvanu duboko mutaciono skeniranje kako bi ispitali promene u proteinima virusa koji se vezuju za receptore. Otkrili su da adaptacije podstaknute jedinstvenim kosmičkim okruženjem mogu imati praktičnu primenu kod kuće.
Kada su fagi vraćeni na Zemlji i testirani, promene u njihovim proteinima za vezivanje receptora prilagođene svemiru rezultirale su povećanom aktivnošću protiv sojeva E. coli koji obično uzrokuju infekcije urinarnog trakta. Ovi sojevi su obično otporni na T7 fage, ali virusi kao da su razvili supermoć.
,,Bilo je to slučajno otkriće. Nismo očekivali da će (mutirani) fagi koje smo identifikovali na svemirskoj stanici ubijati patogene na Zemlji“, rekao je Raman.

Da li svemir može pomoći

,,Ovi rezultati pokazuju kako nam svemir može pomoći da poboljšamo aktivnost terapija fagima. Međutim, moramo uzeti u obzir troškove slanja faga u svemir ili simuliranja mikrogravitacije na Zemlji da bismo postigli ove rezultate“, rekao je Čarli Mo, docent na Odseku za bakteriologiju Univerziteta Viskonsin-Medison, koji nije učestvovao u studiji.
Dodao je da pored toga što pomaže u borbi protiv infekcija kod pacijenata na Zemlji, istraživanje bi moglo doprineti razvoju efikasnijih terapija fagima za upotrebu u mikrogravitaciji.
,,Ovo bi moglo biti važno za zdravlje astronauta na dugoročnim svemirskim misijama: na misijama do Meseca ili Marsa, ili na produženim boravcima na svemirskoj stanici“, rekao je on.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala