https://lat.sputnikportal.rs/20260111/povlacenje-amerikanci-kupe-pinkle-i-odlaze-iz-kijeva-video-1194605102.html
Povlačenje! Amerikanci kupe pinkle i odlaze iz Kijeva /video/
Povlačenje! Amerikanci kupe pinkle i odlaze iz Kijeva /video/
Sputnik Srbija
Tačno pre dve godine, nakon srdačnih razgovora rukovodstva Blek rok–a sa Vladimirom Zelenskim, obelodanjen je plan prema kom će američka investiciona kompanija... 11.01.2026, Sputnik Srbija
2026-01-11T20:26+0100
2026-01-11T20:26+0100
2026-01-11T20:26+0100
svet
svet
svet – politika
emisija „prorok“
ukrajina
sad
specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/09/1194604768_0:160:3072:1888_1920x0_80_0_0_ea196ee7c63d4c451c209d9bd0b5b64f.jpg
Lari Fink, šef ove korporacije tada je govorio o filantropiji. Jer, posao investitora nije samo da ostvaruju profit, nego i da pomažu drugima. U zavisnosti od toga ko je govorio o pomoći baratalo se različitim ciframa koje su neophodne za obnovu, ta licitacija trajala je dok se nije stiglo do 750 milijardi.Nije greška u pisanju: 750 milijardi dolara! Dovoljno za propagandne svrhe. I dovoljno da stanovništvo u Ukrajini poveruje kako će im neko pomoći.Investitore zanima samo profitU praksi, naravno, nikakve reči o bilo kakvoj pomoći nije moglo biti. Investitori ne postoje zbog filantropije, njih zanima samo i isključivo profit. Vlasti u Kijevu imale su dve mogućnosti kako da zatvore ovaj „aranžman“.Prvu da idu na dugoročno zaduživanje i vraćanje kredita u narednim decenijama, uz projektovano podizanje bruto društvenog proizvoda. Drugu, da zaduživanje otplate ustupanjem resursa, uključujući i strateške sirovine, obradivo zemljište, energetske potencijale i td. Podrazumeva se, obe opcije uključuju završetak oružanog sukoba i potpisivanje kakvog – takvog mirovnog rešenja. Takođe, obe opcije uključuju instaliranje funkcionalne vlasti u Kijevu koja će kontrolisati određenu teritoriju i organizovati rad institucija.Blek rok napušta UkrajinuUpravo zbog toga što je trebalo da se podrazumeva, još pre dve godine konstatovano je kako aranžman Kijeva i Blek roka nije ostvariv, odnosno da je u toj celoj priči mnogo toga upitnog. Sada je to i potvrđeno: Blek rok odustaje od Ukrajine.Obustavljena je potraga za investitorima koji će ulagati sredstva u fond za obnovu. Obrazloženje je da investitori nisu zainteresovani da ulažu u fond nakon pobede Donalda Trampa, mada je činjenica da se taj fond slabo „punio“ i pre poslednjih američkih predsedničkih izbora. Umesto olako licitiranih stotina milijardi, nakon pola godine trajanja bilo je prikupljeno svega 500 miliona.Razlog slabog interesovanja je „povećana neizvesnost oko budućnosti Ukrajine“, što je samo po sebi dovoljno da se rizik ulaganja poveća do krajnjih granica. Za investiore koji su spremni da rizikuju i „preko krajnjih granica“ problematično je što iz meseca u mesec kijevske vlasti sve brže gube kontrolu nad teritorijama na kojima se nalaze strateške sirovine.Poslednji strateški gubitak u nizu bilo je rusko osvajanje područja na kom su stacionirane najveće rezerve litijuma u Evropi (atar varošice Ševčenko na zapadu Donjecke Narodne Republike).Ukrajinsku ekonomiju „podizali su“ istočni regioni, industrijski razvijeni i bogati prirodnim resursima, a ne zapadne oblasti u kojima je oblikovan fatalni ekstremno nacionalistički ideološki diskurs.Američkim i evropskim investitorima Ukrajina je bila zanimljiva baš zbog industrijskih kapaciteta (koje su do eskalacije konflikta mahom kontrolisali ukrajinski oligarsi) i prirodnih resursa, a ne zbog ideologije i fantazija kako Ukrajinci „brane Evropu“.Ne zna se ni ko će da vladaAko nema industrije nema ni kredita, ako nema resursa nema ni investicija. Uz sve to, više nije izvesno ni kako će nakon okončanja oružanog sukoba izgledati vlast u Kijevu, u čijim će rukama biti i kako će funkcionisati, pa samim tim ni prva opcija, koja se tiče vraćanja dugova preko postepenog podizanja bruto društvenog proizvoda – nije izvesna. Takva matrica obuhvata angažovanje breton – vudskih institucija i političke integracije u vojno – politički blok kolektivnog Zapada, što u ovom trenutku apsolutno niko ne može garantovati.Suštinski, Ukrajinci ostaju sami, od njih počinju dizati ruke i oni sa kojima su do juče potpisivali memorandume i razne (neobavezujuće) sporazume.Ostaju im još „finansijske injekcije“ EU za koje je pitanje do kada će i u kakvom obimu trajati, kao i verbalna podrška i neprestana obećanja dela evropskih političara kako će pomoć u nekom trenutku stići. Podrška koja je sve slabija i obećanja koja su sve neubedljivija. A što se tiče Larija Finka, on je već našao novu poziciju: imenovan je za (privremenog) direktora davoskog Svetskog ekonomskog foruma. Za neoliberalnu „duboku državu“ Ukrajina je bila tek jedno od „bojišta“, teritorija sa geopolitičkim značajem za dalju implementaciju globalne strategije.Pošto se situacija na frontu menja pa Ukrajina više ne može poslužiti svrsi za koju je planirana, prelazi se na delovanje drugim instrumentima i indukuju se krize na drugim „bojištima“. Počinje faza pregrupisavanja resursa. U toj fazi sačuvati Svetski ekonomski forum i EU kao „rezervni položaj“ za američku duboku državu važnije je nego sačuvati Ukrajinu. Likvidacija globalističke elite značila bi kraj jedne ideologije i završetak ere koja je trajala poslednjih sedam decenija, a sa tog stanovišta posmatrano – likvidacija ambicija u Ukrajini ne mora označiti ništa.Surovo, ali kada se na globalnu (geo)politiku gleda iz ugla procesa dugog trajanja i kroz prizmu davno postavljenih ciljeva globalizma – to je jednostavno tako. Blek rok se samo uklapa u novu matricu, zato i beži iz Ukrajine, uprkos svim „velikim rečima“ i „neverovatnim planovima“ o kojima je govoreno pre svega dve godine.
ukrajina
sad
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Dušan Proroković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112086/06/1120860629_344:0:2392:2048_100x100_80_0_0_e92133b87a42a53dc0dcf776abedb9de.jpg
Dušan Proroković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112086/06/1120860629_344:0:2392:2048_100x100_80_0_0_e92133b87a42a53dc0dcf776abedb9de.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/09/1194604768_171:0:2902:2048_1920x0_80_0_0_458bf0ad80a4de4bec5b7399cd16e166.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Dušan Proroković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112086/06/1120860629_344:0:2392:2048_100x100_80_0_0_e92133b87a42a53dc0dcf776abedb9de.jpg
svet, svet – politika, emisija „prorok“, ukrajina, sad, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti
svet, svet – politika, emisija „prorok“, ukrajina, sad, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti
Povlačenje! Amerikanci kupe pinkle i odlaze iz Kijeva /video/
Tačno pre dve godine, nakon srdačnih razgovora rukovodstva Blek rok–a sa Vladimirom Zelenskim, obelodanjen je plan prema kom će američka investiciona kompanija učestvovati u „obnavljanju Ukrajine“.
Lari Fink, šef ove korporacije tada je govorio o filantropiji. Jer, posao investitora nije samo da ostvaruju profit, nego i da pomažu drugima. U zavisnosti od toga ko je govorio o pomoći baratalo se različitim ciframa koje su neophodne za obnovu, ta licitacija trajala je dok se nije stiglo do 750 milijardi.
Nije greška u pisanju: 750 milijardi dolara! Dovoljno za propagandne svrhe. I dovoljno da stanovništvo u Ukrajini poveruje kako će im neko pomoći.
Investitore zanima samo profit
U praksi, naravno, nikakve reči o bilo kakvoj pomoći nije moglo biti. Investitori ne postoje zbog filantropije, njih zanima samo i isključivo profit. Vlasti u Kijevu imale su dve mogućnosti kako da zatvore ovaj „aranžman“.
Prvu da idu na dugoročno zaduživanje i vraćanje kredita u narednim decenijama, uz projektovano podizanje bruto društvenog proizvoda. Drugu, da zaduživanje otplate ustupanjem resursa, uključujući i strateške sirovine, obradivo zemljište, energetske potencijale i td. Podrazumeva se, obe opcije uključuju završetak oružanog sukoba i potpisivanje kakvog – takvog mirovnog rešenja. Takođe, obe opcije uključuju instaliranje funkcionalne vlasti u Kijevu koja će kontrolisati određenu teritoriju i organizovati rad institucija.
Blek rok napušta Ukrajinu
Upravo zbog toga što je trebalo da se podrazumeva, još pre dve godine konstatovano je kako aranžman Kijeva i Blek roka nije ostvariv, odnosno da je u toj celoj priči mnogo toga upitnog. Sada je to i potvrđeno: Blek rok odustaje od Ukrajine.
Obustavljena je potraga za investitorima koji će ulagati sredstva u fond za obnovu. Obrazloženje je da investitori nisu zainteresovani da ulažu u fond nakon pobede Donalda Trampa, mada je činjenica da se taj fond slabo „punio“ i pre poslednjih američkih predsedničkih izbora. Umesto olako licitiranih stotina milijardi, nakon pola godine trajanja bilo je prikupljeno svega 500 miliona.
Razlog slabog interesovanja je „povećana neizvesnost oko budućnosti Ukrajine“, što je samo po sebi dovoljno da se rizik ulaganja poveća do krajnjih granica. Za investiore koji su spremni da rizikuju i „preko krajnjih granica“ problematično je što iz meseca u mesec kijevske vlasti sve brže gube kontrolu nad teritorijama na kojima se nalaze strateške sirovine.
Poslednji strateški gubitak u nizu bilo je rusko osvajanje područja na kom su stacionirane najveće rezerve litijuma u Evropi (atar varošice Ševčenko na zapadu Donjecke Narodne Republike).
Ukrajinsku ekonomiju „podizali su“ istočni regioni, industrijski razvijeni i bogati prirodnim resursima, a ne zapadne oblasti u kojima je oblikovan fatalni ekstremno nacionalistički ideološki diskurs.
Američkim i evropskim investitorima Ukrajina je bila zanimljiva baš zbog industrijskih kapaciteta (koje su do eskalacije konflikta mahom kontrolisali ukrajinski oligarsi) i prirodnih resursa, a ne zbog ideologije i fantazija kako Ukrajinci „brane Evropu“.
Ne zna se ni ko će da vlada
Ako nema industrije nema ni kredita, ako nema resursa nema ni investicija. Uz sve to, više nije izvesno ni kako će nakon okončanja oružanog sukoba izgledati vlast u Kijevu, u čijim će rukama biti i kako će funkcionisati, pa samim tim ni prva opcija, koja se tiče vraćanja dugova preko postepenog podizanja bruto društvenog proizvoda – nije izvesna. Takva matrica obuhvata angažovanje breton – vudskih institucija i političke integracije u vojno – politički blok kolektivnog Zapada, što u ovom trenutku apsolutno niko ne može garantovati.
Suštinski, Ukrajinci ostaju sami, od njih počinju dizati ruke i oni sa kojima su do juče potpisivali memorandume i razne (neobavezujuće) sporazume.
Ostaju im još „finansijske injekcije“ EU za koje je pitanje do kada će i u kakvom obimu trajati, kao i verbalna podrška i neprestana obećanja dela evropskih političara kako će pomoć u nekom trenutku stići. Podrška koja je sve slabija i obećanja koja su sve neubedljivija. A što se tiče Larija Finka, on je već našao novu poziciju: imenovan je za (privremenog) direktora davoskog Svetskog ekonomskog foruma. Za neoliberalnu „duboku državu“ Ukrajina je bila tek jedno od „bojišta“, teritorija sa geopolitičkim značajem za dalju implementaciju globalne strategije.
Pošto se situacija na frontu menja pa Ukrajina više ne može poslužiti svrsi za koju je planirana, prelazi se na delovanje drugim instrumentima i indukuju se krize na drugim „bojištima“. Počinje faza pregrupisavanja resursa. U toj fazi sačuvati Svetski ekonomski forum i EU kao „rezervni položaj“ za američku duboku državu važnije je nego sačuvati Ukrajinu. Likvidacija globalističke elite značila bi kraj jedne ideologije i završetak ere koja je trajala poslednjih sedam decenija, a sa tog stanovišta posmatrano – likvidacija ambicija u Ukrajini ne mora označiti ništa.
Surovo, ali kada se na globalnu (geo)politiku gleda iz ugla procesa dugog trajanja i kroz prizmu davno postavljenih ciljeva globalizma – to je jednostavno tako. Blek rok se samo uklapa u novu matricu, zato i beži iz Ukrajine, uprkos svim „velikim rečima“ i „neverovatnim planovima“ o kojima je govoreno pre svega dve godine.