https://lat.sputnikportal.rs/20260104/davno-pre-madura-kako-je-amerika-otela-predsednika-paname-1194414380.html
Davno pre Madura: Kako je Amerika otela predsednika Paname
Davno pre Madura: Kako je Amerika otela predsednika Paname
Sputnik Srbija
Sjedinjene Američke Države nisu prvi put u istoriji uhapsile lidera druge države i odvele ga na svoju teritoriju radi suđenja. Sudbina predsednika Venecuele... 04.01.2026, Sputnik Srbija
2026-01-04T12:30+0100
2026-01-04T12:30+0100
2026-01-04T12:45+0100
svet
svet
svet – politika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/04/1194416812_0:257:2730:1793_1920x0_80_0_0_6bd0baa8bf0cef5c1c7f1f1b069fa70c.jpg
Norijega se 3. januara 1990. godine predao američkoj vojsci, čime je okončana vojna operacija SAD u Panami, započeta 20. decembra 1989. godine. Ipak, između ova dva slučaja postoji važna razlika: dok je Maduro uhapšen gotovo odmah, Norijega je uspeo da se sakrije. Američkim snagama bilo je potrebno nekoliko dana da ga primoraju da napusti sklonište — između ostalog i neprekidnim puštanjem glasne hevi-metal muzike oko zgrade u kojoj se krio.Zanimljivo je da je za Sjedinjene Države Manuel Norijega dugo važio za „svog čoveka“. Kako je svojevremeno pisao Njujorker, panamska trgovačka flota, bankarski sistem i bliska saradnja sa Vašingtonom učinili su Panamu idealnim tranzitnim čvorištem — kako za šverc oružja za nikaragvanske „kontrase“, tako i za obaveštajne operacije CIA i složene mreže tajnih finansijskih tokova.Ipak, Norijega nije sarađivao isključivo sa Amerikancima. On je pragmatično gradio odnose sa svima koji su mu mogli doneti korist, vešto balansirajući između interesa velikih sila i sopstvene vlasti. Tako je, prema dostupnim podacima, pomagao CIA u špijuniranju Kube, dok je istovremeno obaveštajnoj službi Fidela Kastra prodavao hiljade panamskih pasoša po ceni od 5.000 dolara po komadu.Kasnije je Norijega tvrdio da su njegovo približavanje Kubi, kao i dopuštanje narkokartelima da peru novac kroz panamske banke, bili deo zadataka koje je dobijao od CIA — navodno s ciljem da se olakša nadzor nad kriminalnim aktivnostima. Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/04/1194416812_0:0:2730:2048_1920x0_80_0_0_23282044770fde69ad78d628609ec784.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet, svet – politika
Davno pre Madura: Kako je Amerika otela predsednika Paname
12:30 04.01.2026 (Osveženo: 12:45 04.01.2026) Sjedinjene Američke Države nisu prvi put u istoriji uhapsile lidera druge države i odvele ga na svoju teritoriju radi suđenja. Sudbina predsednika Venecuele Nikolasa Madura podseća na slučaj Manuela Norijege, koji je formalno obavljao funkciju vrhovnog komandanta oružanih snaga Paname, ali je u stvarnosti upravljao čitavom državom.
Norijega se 3. januara 1990. godine predao američkoj vojsci, čime je okončana vojna operacija SAD u Panami, započeta 20. decembra 1989. godine. Ipak, između ova dva slučaja postoji važna razlika: dok je Maduro uhapšen gotovo odmah, Norijega je uspeo da se sakrije. Američkim snagama bilo je potrebno nekoliko dana da ga primoraju da napusti sklonište — između ostalog i neprekidnim puštanjem glasne hevi-metal muzike oko zgrade u kojoj se krio.
Zanimljivo je da je za Sjedinjene Države Manuel Norijega dugo važio za „svog čoveka“. Kako je svojevremeno pisao Njujorker, panamska trgovačka flota, bankarski sistem i bliska saradnja sa Vašingtonom učinili su Panamu idealnim tranzitnim čvorištem — kako za šverc oružja za nikaragvanske „kontrase“, tako i za obaveštajne operacije CIA i složene mreže tajnih finansijskih tokova.
Ipak, Norijega nije sarađivao isključivo sa Amerikancima. On je pragmatično gradio odnose sa svima koji su mu mogli doneti korist, vešto balansirajući između interesa velikih sila i sopstvene vlasti. Tako je, prema dostupnim podacima, pomagao CIA u špijuniranju Kube, dok je istovremeno obaveštajnoj službi Fidela Kastra prodavao hiljade panamskih pasoša po ceni od 5.000 dolara po komadu.
Kasnije je Norijega tvrdio da su njegovo približavanje Kubi, kao i dopuštanje narkokartelima da peru novac kroz panamske banke, bili deo zadataka koje je dobijao od CIA — navodno s ciljem da se olakša nadzor nad kriminalnim aktivnostima.