https://lat.sputnikportal.rs/20251228/upravo-se-radja-koalicija-nevoljnih-puca-osovina-najjacih-drzava-evrope--velika-sansa-za-trampa-1194181428.html
Upravo se rađa „koalicija nevoljnih“: Puca osovina najjačih država Evrope – velika šansa za Trampa
Upravo se rađa „koalicija nevoljnih“: Puca osovina najjačih država Evrope – velika šansa za Trampa
Sputnik Srbija
Sukob na relaciji Merc - Makron je u suštini sukob liderstva. Makronov plan za obnovu dijaloga sa Putinom produbio je nesuglasice sa Mercom, ali to nije jedna... 28.12.2025, Sputnik Srbija
2025-12-28T19:30+0100
2025-12-28T19:30+0100
2025-12-28T19:30+0100
svet
svet
svet – politika
rusija
rusija – politika
francuska
nemačka
emanuel makron
fridrih merc
aleksandar mitić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/1c/1194167032_0:132:3075:1861_1920x0_80_0_0_3ea8cd54856ceff70051e85fced47143.jpg
Ovo za Sputnjik, komentarišući nove navode medija o nesuglasicama između lidera dve vodeće zemlje EU, Francuske i Nemačke, kaže dr. Aleksandar Mitić, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu:Posle Makronovog predloga da se obnovi dijalog sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, sve su jače protivrečnosti između predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Fridriha Merca.Ovo tvrde nemački mediji, uz konstataciju da nije isključena ni direktna konfrontacija dvojice lidera.Merc dočekao svojih pet minutaNakon što je prošle nedelje francuski predsednik izjavio da bi za evropske zemlje bilo korisno da obnove dijalog sa ruskim rukovodstvom, nemački kancelar je ocenio da predlog neće dati značajan doprinos postizanju mira, ali ni jačanju evropskog jedinstva.Mitić podseća da je Makron važio za pokretača raznih inicijativa unutar Evropske Unije i za neku vrstu njenog neformalnog vođe, međutim, unutrašnja kriza, činjenica da nema funkcionalnu većinu u parlamentu, pad rejtinga i 4 triliona javnog duga, bili su znaci Fridrihu Mercu da pokuša da od Makrona preuzme vođstvo u Evropskoj uniji.„U korist Mercu ide to što Nemačka ima znatno veći finansijski kapital, što je, doduše, pravno-političkom manipulacijom u Bundestagu, uspeo da otkoči „dužničku kočnicu“ i da oslobodi sredstva za povećanja vojnog budžeta od čak 650 milijardi do 2030. godine“, kaže Mitić.Velika prilika i za TrampaOn dodaje da je u ovome priliku video i Donald Tramp, da umesto direktne pomoći Ukrajini prodaje oružje Nemačkoj, kako bi ga ona dalje slala Kijevu. Video je i veliku priliku da dalje prodaje naoružanje i samoj nemačkoj vojsci.„Istovremeno, Tramp vidi šansu da u paketu Nemcima prepusti komandu nad evropskim krilom NATO-a, a da se on, odnosno SAD, fokusiraju na resurse, na druge regione. Sve se to nimalo ne dopada Makronu i Francuzima koji, ne samo da imaju najveću vojnu industriju u Evropi, već su i jedina nukarna sila i članica Saveta bezbednosti UN među EU članicama“.Neočekivani potezi FrancuskeMitić dodaje da su ovo razlozi zbog kojih vidimo sve veći razdor između dve vodeće države EU, a što se tiče poteza Francuke, ističe da su Francuzi bili prilično uzdržani prema planu Merca i Fon der Lajenove o upotrebi zamrzute ruske imovine:„Pariz je i zbog unutrašnjeg pritiska poljoprvrednika zadržao čvrst stav oko sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom, odnosno sa Južnom Amerikom, zbog čega je njegovo potpisivanje odloženo. To ne odgovara Mercu, Nemačkoj, koja se snažno založila za taj sporazum. I najzad, Makron je pokrenuo i ideju o ponovnom uspostavljanju dijaloga sa Moskvom, što je u neskladu sa aktuelnom, prilično militarističkom porukom koje šalju Merc i Fon der Lajen“.Glavna prepreka miru u UkrajiniUpitan koliko se sva ova dešavanja mogu odraziti na jedinstvo „koalicije voljnih“, odnosno pregovore o uspostavljanju mira u Ukrajini, Mitić kaže:„Sasvim je sigurno je da je takozvana „koalicija voljnih“, u kojoj glavnu ulogu imaju Merc, Makron, Starmer i Ursula fon der Lajen, jedna od glavnih, ako ne i glavna prepreka uspostavnju mirovnog sporazuma na osnovu 28 tačaka koje je predstavio Donald Tramp. To smo i ranije videli, oni pokušavaju na sve načine da ne dozvole da dođe do strateškog približavanja između stavova Moskve i Vašingtona“.Naš sagovornik dodaje da pomenuti lideri pokušavaju da sebi pronađu neko mesto za pregovaračkim stolom, mesto sa kojeg su sa pravom istisnuti zbog raznih pokušaja opstrukcije, militarističkih poteza i prouka prethodnih godina, a koje su još aktualne.Mitić podvlači da urušavanje jedinstva unutar „koalicije voljnih“ zapravo predstavlja pozitivan signal za mogućnost postizanja što skorijeg mirovnog sporazuma:„Naravno, ostaje da se vidi koliko je zaista sama pozicija Makrona sada drugačija u odnosu na onu koju je imao doskora. Odnosno, da li se razlike u stavovima koje ima u odnosu na Merca i Fon der Lajenovu tiču samo taktičke borbe za prevlast unutar EU, ili Makron zaista, fundamentalno smatra da mora drugačije da se postupa u odnosima prema Moskvi, da ne postoji mogućnost da EU nađe adekvatno mesto za progovaračkim stolom - ukoliko se direktno ne obrati i ne počne da poštuje stavove Ruske Federacije“, zaključuje Mitić.Pogledajte i:
francuska
nemačka
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/1c/1194167032_0:0:2729:2047_1920x0_80_0_0_631d4e9ac5f3d58c4620107fced49c74.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
svet, svet – politika, rusija, rusija – politika, francuska, nemačka, emanuel makron, fridrih merc, aleksandar mitić, analize i mišljenja, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti
svet, svet – politika, rusija, rusija – politika, francuska, nemačka, emanuel makron, fridrih merc, aleksandar mitić, analize i mišljenja, specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti
Upravo se rađa „koalicija nevoljnih“: Puca osovina najjačih država Evrope – velika šansa za Trampa
Sukob na relaciji Merc - Makron je u suštini sukob liderstva. Makronov plan za obnovu dijaloga sa Putinom produbio je nesuglasice sa Mercom, ali to nije jedna tačka spoticanja lidera EU. Svako dalje urušavanje jedinstva unutar „koalicije voljnih“ može se tumačiti kao pozitivan signal za mogućnost bržeg postizanja mirovnog sporazuma vezanog za Ukrajinu.
Ovo za Sputnjik, komentarišući nove navode medija o nesuglasicama između lidera dve vodeće zemlje EU, Francuske i Nemačke, kaže dr. Aleksandar Mitić, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu:
„U proteklih nekoliko nedelja Francuska je povukla još dva neočekivana poteza sa kojima se zemlje lideri EU ne slažu. To ide u prilog Mercu, koji pokušava da preuzme mesto neformalnog šefa unije, a moglo bi da ide u prilog i miru u Ukrajini“.
Posle Makronovog predloga da se obnovi dijalog sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, sve su jače protivrečnosti između predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Fridriha Merca.
Ovo
tvrde nemački mediji, uz konstataciju da nije isključena ni direktna konfrontacija dvojice lidera.
Merc dočekao svojih pet minuta
Nakon što je prošle nedelje francuski predsednik izjavio da bi za evropske zemlje bilo korisno
da obnove dijalog sa ruskim rukovodstvom, nemački kancelar je ocenio da predlog neće dati značajan doprinos postizanju mira, ali ni jačanju evropskog jedinstva.
Mitić podseća da je Makron važio za pokretača raznih inicijativa unutar Evropske Unije i za neku vrstu njenog neformalnog vođe, međutim, unutrašnja kriza, činjenica da nema funkcionalnu većinu u parlamentu, pad rejtinga i 4 triliona javnog duga, bili su znaci Fridrihu Mercu da pokuša da od Makrona preuzme vođstvo u Evropskoj uniji.
„U korist Mercu ide to što Nemačka ima znatno veći finansijski kapital, što je, doduše, pravno-političkom manipulacijom u Bundestagu, uspeo da otkoči „dužničku kočnicu“ i da oslobodi sredstva za povećanja vojnog budžeta od čak 650 milijardi do 2030. godine“, kaže Mitić.
Velika prilika i za Trampa
On dodaje da je u ovome priliku video i Donald Tramp, da umesto direktne pomoći Ukrajini prodaje oružje Nemačkoj, kako bi ga ona dalje slala Kijevu. Video je i veliku priliku da dalje prodaje naoružanje i samoj nemačkoj vojsci.
„Istovremeno, Tramp vidi šansu da u paketu Nemcima prepusti komandu nad evropskim krilom NATO-a, a da se on, odnosno SAD, fokusiraju na resurse, na druge regione. Sve se to nimalo ne dopada Makronu i Francuzima koji, ne samo da imaju najveću vojnu industriju u Evropi, već su i jedina nukarna sila i članica Saveta bezbednosti UN među EU članicama“.
Neočekivani potezi Francuske
Mitić dodaje da su ovo razlozi zbog kojih vidimo sve veći razdor između dve vodeće države EU, a što se tiče poteza Francuke, ističe da su Francuzi bili prilično uzdržani prema planu Merca i Fon der Lajenove o upotrebi zamrzute ruske imovine:
„Pariz je i zbog unutrašnjeg pritiska poljoprvrednika zadržao čvrst stav oko sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom, odnosno sa Južnom Amerikom, zbog čega je njegovo potpisivanje odloženo. To ne odgovara Mercu, Nemačkoj, koja se snažno založila za taj sporazum. I najzad, Makron je pokrenuo i ideju o ponovnom uspostavljanju dijaloga sa Moskvom, što je u neskladu sa aktuelnom, prilično militarističkom porukom koje šalju Merc i Fon der Lajen“.
Glavna prepreka miru u Ukrajini
Upitan koliko se sva ova dešavanja mogu odraziti na jedinstvo „koalicije voljnih“, odnosno pregovore o uspostavljanju mira u Ukrajini, Mitić kaže:
„Sasvim je sigurno je da je takozvana „koalicija voljnih“, u kojoj glavnu ulogu imaju Merc, Makron, Starmer i Ursula fon der Lajen, jedna od glavnih, ako ne i glavna prepreka uspostavnju mirovnog sporazuma na osnovu 28 tačaka koje je predstavio Donald Tramp. To smo i ranije videli, oni pokušavaju na sve načine da ne dozvole da dođe do strateškog približavanja između stavova Moskve i Vašingtona“.
Naš sagovornik dodaje da pomenuti lideri pokušavaju da sebi pronađu neko mesto za pregovaračkim stolom, mesto sa kojeg su sa pravom istisnuti zbog raznih pokušaja opstrukcije, militarističkih poteza i prouka prethodnih godina, a koje su još aktualne.
Mitić podvlači da urušavanje jedinstva unutar „koalicije voljnih“ zapravo predstavlja pozitivan signal za mogućnost postizanja što skorijeg mirovnog sporazuma:
„Naravno, ostaje da se vidi koliko je zaista sama pozicija Makrona sada drugačija u odnosu na onu koju je imao doskora. Odnosno, da li se razlike u stavovima koje ima u odnosu na Merca i Fon der Lajenovu tiču samo taktičke borbe za prevlast unutar EU, ili Makron zaista, fundamentalno smatra da mora drugačije da se postupa u odnosima prema Moskvi, da ne postoji mogućnost da EU nađe adekvatno mesto za progovaračkim stolom - ukoliko se direktno ne obrati i ne počne da poštuje stavove Ruske Federacije“, zaključuje Mitić.