https://lat.sputnikportal.rs/20251216/1193768064.html
Da li će Folksvagen biti simbol i moći i kraha nemačke privrede
Da li će Folksvagen biti simbol i moći i kraha nemačke privrede
Sputnik Srbija
Danas je sa trake Folksvagenove fabrike u Drezdenu izašao poslednji automobil. Zatvaranje pogona u Nemačkoj predstavlja prvi takav slučaj u istoriji čuvene... 16.12.2025, Sputnik Srbija
2025-12-16T21:00+0100
2025-12-16T21:00+0100
2025-12-16T21:13+0100
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/10/1193767906_0:3:1036:586_1920x0_80_0_0_faf25b9d69f8c37d8cff4a82eaa713a8.jpg
Da li će Folksvagen biti simbol i moći i kraha nemačke privrede
Sputnik Srbija
Danas je sa trake Folksvagenove fabrike u Drezdenu izašao poslednji automobil. Zatvaranje pogona u Nemačkoj predstavlja prvi takav slučaj u istoriji čuvene kompanije sa sedištem u Volfsburgu. Kompanija koja planira da do 2030. godine otpusti 35.000 radnika na kraju septembra ove godine je prijavila neto gubitak od milijardu evra.
Da li će Folksvagen, ponos nemačke industrije, simboličnog naziva – narodni auto, biti i simbol najave kraja nemačke, pa i evropske privrede kakvu znamo? Da li je kasno za prilagođavanje i pretvaranje pogona u Drezdenu u inovacioni kampus sa fokusom na veštačku inteligenciju, robotiku, mikroelektroniku i dizajn čipova? Hoćemo li svedočiti propasti nekada moćnih kompanija koje nisu uspele da se prilagode tržištu i izdrže pritisak visoke cene energenata i američkih carina? Šta čeka nemačku i evropsku privredu?
O tome sa profesorom Ekonomskog fakulteta, koji je odnedavno u penziji, dr Ljubodragom Savićem u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovara novinarka Mira Kankaraš Trklja.
Danas je sa trake Folksvagenove fabrike u Drezdenu izašao poslednji automobil. Zatvaranje pogona u Nemačkoj predstavlja prvi takav slučaj u istoriji čuvene kompanije sa sedištem u Volfsburgu. Kompanija koja planira da do 2030. godine otpusti 35.000 radnika na kraju septembra ove godine je prijavila neto gubitak od milijardu evra.Da li će Folksvagen, ponos nemačke industrije, simboličnog naziva – narodni auto, biti i simbol najave kraja nemačke, pa i evropske privrede kakvu znamo? Da li je kasno za prilagođavanje i pretvaranje pogona u Drezdenu u inovacioni kampus sa fokusom na veštačku inteligenciju, robotiku, mikroelektroniku i dizajn čipova? Hoćemo li svedočiti propasti nekada moćnih kompanija koje nisu uspele da se prilagode tržištu i izdrže pritisak visoke cene energenata i američkih carina? Šta čeka nemačku i evropsku privredu?O tome sa profesorom Ekonomskog fakulteta, koji je odnedavno u penziji, dr Ljubodragom Savićem u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovara novinarka Mira Kankaraš Trklja.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/10/1193767906_126:0:910:588_1920x0_80_0_0_291d0ea27dac35532409460822068d89.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
audio
Danas je sa trake Folksvagenove fabrike u Drezdenu izašao poslednji automobil. Zatvaranje pogona u Nemačkoj predstavlja prvi takav slučaj u istoriji čuvene kompanije sa sedištem u Volfsburgu. Kompanija koja planira da do 2030. godine otpusti 35.000 radnika na kraju septembra ove godine je prijavila neto gubitak od milijardu evra.
Da li će Folksvagen, ponos nemačke industrije, simboličnog naziva – narodni auto, biti i simbol najave kraja nemačke, pa i evropske privrede kakvu znamo? Da li je kasno za prilagođavanje i pretvaranje pogona u Drezdenu u inovacioni kampus sa fokusom na veštačku inteligenciju, robotiku, mikroelektroniku i dizajn čipova? Hoćemo li svedočiti propasti nekada moćnih kompanija koje nisu uspele da se prilagode tržištu i izdrže pritisak visoke cene energenata i američkih carina? Šta čeka nemačku i evropsku privredu?
O tome sa profesorom Ekonomskog fakulteta, koji je odnedavno u penziji, dr Ljubodragom Savićem u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovara novinarka Mira Kankaraš Trklja.