00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Može li Srbija da postane deo evroazijskog sistema bezbednosti

© Sputnik / Lola ĐorđevićZastava Srbije
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920, 10.12.2025
Pratite nas
Kroz saradnju ako ne i članstvo u evroazijskom sistemu bezbednosti Srbija bi mogla da zadrži i vojnu neutralnost, i suverenost. Ali to bi značilo i zamrzavanje ili čak odricanje od evropskog puta koji nas, da budemo iskreni, vodi ka oduzimanju dela teritorije a možda i ka članstvu u NATO, smatra direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma dr Mitar Kovač.
Poruka da evropske zemlje, uključujući Srbiju i Mađarsku, mogu postati deo zajedničkog evroazijskog sistema bezbednosti, koji je otvoren za sve zainteresovane učesnike, stigla je u utorak od specijalnog izaslanika Ministarstva spoljnih poslova Rusije Aleksandra Trofimova.

Odbacivanje ucena Evropske unije

Mitar Kovač, general-major u penziji, profesor i poslanik Skupštine Srbije, kaže za Sputnjik da kada se govori uopšteno o stanju bezbednosti u Evropi nije teško izvući zaključak da je tu prisutan negativan trend.
„Naravno da evroazijski prostor koji nije za takvu globalističku opciju animira potrebe drugačijeg bezbednosnog organizovanja i aranžmana i ono što su evroazijske zemlje u tom smislu do sada učinile kroz ODKB i ŠOS nije dovoljno. Ali to jeste početak pravog procesa u kom države i narodi koji ne žele da budu u okruženju NATO i da se nasilno uvode u ovu vojnu organizaciju imaju alternativu. Ta alternativa jeste evroazijski bezbednosni sistem organizovanja. One zemlje koje imaju suverenistička opredeljenja i koje su se oduprle globalističkim namerama Evropske unije i NATO mogu pristupiti ovom novom projektovanom sistemu“, kaže Kovač.
Zato se, kaže on, kao kandidati za taj proces, ne slučajno, mogu videti Mađarska, Slovačka i Srbija, pod uslovom da uspeju da se suprotstave namerama globalista.
„Da bi se Srbija videla u tom novom bezbednosnom okruženju i aranžmanu neophodno je da u najmanju ruku zamrzne ili odustane od takozvanih evropskih integracija,“ napominje Kovač.

Poštovanje suvereniteta i vojne neutralnosti

Kovač smatra da iako je Srbija vojno neutralna država u perspektivi ne može takva da ostane ako bude ispunjavala zahteve EU, pre svega njenih vodećih članica koje žele da nas vide u okviru EU ali bez Kosova i Metohije.
„Žele takođe da nas na taj način postepeno uvuku u NATO, iako je jasno da NATO neće opstati. Dakle, Srbija može i treba da bude vojno neutralna ali pod uslovom da prestane da ispunjava zahteve i ucene EU. A može da ostane vojno neutralna ali i da sarađuje sa tim evroazijskim suverenističkim bezbednosnim organizacijama,“ ističe Kovač.
Podsećanja radi, Trofimov je istakao da se u okviru zajedničkog evroazijskog sistema podrazumeva da će zemlje same odlučivati šta je za njih neophodno za rešavanje zadataka u oblasti bezbednosti.
On je naveo da Rusija kao strateški cilj u okviru evroazijske inicijative vidi preobražaj Evroazije u „jedan sveobuhvatni prostor mira i razvoja“ kao i da predložene inicijative u konceptualnom smislu teže da evroazijske države preuzmu potpunu ili većinsku odgovornost za svoju bezbednost i, koliko je moguće, spreče destruktivne spoljne uticaje.
To, naravno, dodao je Trofimov, uključuje i rešavanje regionalnih konflikata i neslaganja, kao i prevazilaženje drugih bezbednosnih izazova u širem, kompleksnom smislu tog pojma.
Zastave Srbije i Mađarske - Sputnik Srbija, 1920, 09.12.2025
RUSIJA
Otvorena vrata za Srbiju i Mađarsku u zajedničkom evroazijskom bezbednosnom sistemu
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala