https://lat.sputnikportal.rs/20251204/1193348245.html
Nemačka industrija traži spas u SAD i Kini, šta će biti sa privredom Evrope i kompanijama u Srbiji
Nemačka industrija traži spas u SAD i Kini, šta će biti sa privredom Evrope i kompanijama u Srbiji
Sputnik Srbija
Sve veći protekcionizam, oličen pre svega u Trampovim carinama, u slučaju Evrope je izgleda već počeo da daje rezultate. Studija urađena na osnovu ankete koju... 04.12.2025, Sputnik Srbija
2025-12-04T16:00+0100
2025-12-04T16:00+0100
2025-12-04T16:00+0100
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/04/1193348087_0:3:1036:586_1920x0_80_0_0_d673a85ef4aeba40fd8ed921ac71b0d1.jpg
Nemačka industrija traži spas u SAD i Kini, šta će biti sa privredom Evrope i kompanijama u Srbiji
Sputnik Srbija
Sve veći protekcionizam, oličen pre svega u Trampovim carinama, u slučaju Evrope je izgleda već počeo da daje rezultate. Studija urađena na osnovu ankete koju su sproveli Udruženje nemačke industrije i revizorska firma „Dilojt“, pokazala je da čak 68 odsto anketiranih preduzeća planira selidbu cele ili bar dela proizvodnje u naredne dve do tri godine. U SAD bi otišlo 26 odsto, a Aziju kao cilj pominje gotovo polovina firmi, pre svih Kinu i Indiju. Tek 30 odsto bi da ostane u Evropi.
Takav ishod sa većom zainteresovanošću za selidbu u Kinu od SAD američki predsednik sigurno nije imao na umu. Ako se to obistini, nameće se pitanje: šta će biti sa privredom Evropske unije čijim se motorom uvek smatrala Nemačka i kako će se to odraziti na ekonomiju ostalih članica? Čemu može u tom slučaju da se nada Srbija, u kojoj među investitorima ima najviše nemačkih firmi, oko 900 koje zapošljavaju oko 80.000 ljudi? Šta nam valja činiti da se predupredi eventualni loš scenario?
O tome u emisiji „Energija Sputnjika“ novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa ekonomistom Toplicom Spasojevićem.
Sve veći protekcionizam, oličen pre svega u Trampovim carinama, u slučaju Evrope je izgleda već počeo da daje rezultate. Studija urađena na osnovu ankete koju su sproveli Udruženje nemačke industrije i revizorska firma „Dilojt“, pokazala je da čak 68 odsto anketiranih preduzeća planira selidbu cele ili bar dela proizvodnje u naredne dve do tri godine. U SAD bi otišlo 26 odsto, a Aziju kao cilj pominje gotovo polovina firmi, pre svih Kinu i Indiju. Tek 30 odsto bi da ostane u Evropi. Takav ishod sa većom zainteresovanošću za selidbu u Kinu od SAD američki predsednik sigurno nije imao na umu. Ako se to obistini, nameće se pitanje: šta će biti sa privredom Evropske unije čijim se motorom uvek smatrala Nemačka i kako će se to odraziti na ekonomiju ostalih članica? Čemu može u tom slučaju da se nada Srbija, u kojoj među investitorima ima najviše nemačkih firmi, oko 900 koje zapošljavaju oko 80.000 ljudi? Šta nam valja činiti da se predupredi eventualni loš scenario? O tome u emisiji „Energija Sputnjika“ novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa ekonomistom Toplicom Spasojevićem.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/04/1193348087_126:0:910:588_1920x0_80_0_0_d48851d8c0086a80de9291df3381aa91.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
audio
Sve veći protekcionizam, oličen pre svega u Trampovim carinama, u slučaju Evrope je izgleda već počeo da daje rezultate. Studija urađena na osnovu ankete koju su sproveli Udruženje nemačke industrije i revizorska firma „Dilojt“, pokazala je da čak 68 odsto anketiranih preduzeća planira selidbu cele ili bar dela proizvodnje u naredne dve do tri godine. U SAD bi otišlo 26 odsto, a Aziju kao cilj pominje gotovo polovina firmi, pre svih Kinu i Indiju. Tek 30 odsto bi da ostane u Evropi.
Takav ishod sa većom zainteresovanošću za selidbu u Kinu od SAD američki predsednik sigurno nije imao na umu. Ako se to obistini, nameće se pitanje: šta će biti sa privredom Evropske unije čijim se motorom uvek smatrala Nemačka i kako će se to odraziti na ekonomiju ostalih članica? Čemu može u tom slučaju da se nada Srbija, u kojoj među investitorima ima najviše nemačkih firmi, oko 900 koje zapošljavaju oko 80.000 ljudi? Šta nam valja činiti da se predupredi eventualni loš scenario?
O tome u emisiji „Energija Sputnjika“ novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa ekonomistom Toplicom Spasojevićem.