00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Ranko Radović: Gradimo kulturni most između Srbije i Španije
16:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Veliki lom u Briselu – Srbija pokazala zube
17:00
60 min
MILJANOV KORNER
Peruničić – otvoreno o fudbalu, košarci, Željku, rukometu, reprezentaciji, karijeri, bratu
20:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Otkrivena praistorijska skloništa pre 18.000 godina pravljena od kostiju mamuta

© Foto : Unsplash/Hoyoun LeeMamut
Mamut - Sputnik Srbija, 1920, 03.12.2025
Pratite nas
Ven Čuj, arheolog sa Univerziteta u Lejdenu, istraživao je čuveno arheološko nalazište iz gornjeg paleolita Mežirič, u Ukrajini, gde su otkrivene građevine nastale pre 18.000 godina, u potpunosti napravljene od kostiju mamuta.
Ove konstrukcije su dugo bile u centru rasprava - da li su to bili domovi, skladišta ili ritualni spomenici? Novo istraživanje nudi novi uvid primenom naprednih tehnika datiranja pomoću radioaktivnog ugljenika na ostatke malih sisara pronađene u istim kulturnim slojevima, piše ,,Phys.org''.
Rezultati su zapanjujući. Najveća građevina u Mežiriču potiče iz perioda od pre 18.248 do 17.764 godine, tokom najsurovije faze poslednjeg ledenog doba. Još intrigantnije je to što je period naseljenosti bio kratak; verovatno jedna ili svega nekoliko poseta tokom više vekova. Ovo ukazuje na to da su skloništa od kostiju bila praktična rešenja za preživljavanje, a ne trajna naselja.
Zašto je ovo važno? Osim same dovitljivosti korišćenja kostiju mamuta kao građevinskog materijala, ovi nalazi menjaju naše razumevanje ljudske otpornosti i prilagođavanja. Oni pokazuju kako su zajednice napredovale u ekstremnim okruženjima, pretvarajući ostatke džinovskih životinja u zaštitnu arhitekturu.
Kako metode datiranja postaju preciznije, lokaliteti poput Mežiriča nastavljaju da dovode u pitanje naše pretpostavke o praistorijskom životu.
Oni pokazuju da ova društva nisu bila statična, već dinamična, snalažljiva i duboko povezana sa svojim okruženjem.
Stdija je objavljena na portalu ,,Open Research Europe''.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala