https://lat.sputnikportal.rs/20251203/otkrivena-praistorijska-sklonista-pre-18000-godina-pravljena-od-kostiju-mamuta-1193249952.html
Otkrivena praistorijska skloništa pre 18.000 godina pravljena od kostiju mamuta
Otkrivena praistorijska skloništa pre 18.000 godina pravljena od kostiju mamuta
Sputnik Srbija
Ven Čuj, arheolog sa Univerziteta u Lejdenu, istraživao je čuveno arheološko nalazište iz gornjeg paleolita Mežirič, u Ukrajini, gde su otkrivene građevine... 03.12.2025, Sputnik Srbija
2025-12-03T23:00+0100
2025-12-03T23:00+0100
2025-12-03T23:00+0100
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
društvo
arheologija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/09/1d/1190779710_0:257:3072:1985_1920x0_80_0_0_e234489346e1910b68c06e947fa168ab.jpg
Ove konstrukcije su dugo bile u centru rasprava - da li su to bili domovi, skladišta ili ritualni spomenici? Novo istraživanje nudi novi uvid primenom naprednih tehnika datiranja pomoću radioaktivnog ugljenika na ostatke malih sisara pronađene u istim kulturnim slojevima, piše ,,Phys.org''.Rezultati su zapanjujući. Najveća građevina u Mežiriču potiče iz perioda od pre 18.248 do 17.764 godine, tokom najsurovije faze poslednjeg ledenog doba. Još intrigantnije je to što je period naseljenosti bio kratak; verovatno jedna ili svega nekoliko poseta tokom više vekova. Ovo ukazuje na to da su skloništa od kostiju bila praktična rešenja za preživljavanje, a ne trajna naselja.Zašto je ovo važno? Osim same dovitljivosti korišćenja kostiju mamuta kao građevinskog materijala, ovi nalazi menjaju naše razumevanje ljudske otpornosti i prilagođavanja. Oni pokazuju kako su zajednice napredovale u ekstremnim okruženjima, pretvarajući ostatke džinovskih životinja u zaštitnu arhitekturu.Kako metode datiranja postaju preciznije, lokaliteti poput Mežiriča nastavljaju da dovode u pitanje naše pretpostavke o praistorijskom životu.Oni pokazuju da ova društva nisu bila statična, već dinamična, snalažljiva i duboko povezana sa svojim okruženjem.Stdija je objavljena na portalu ,,Open Research Europe''.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/09/1d/1190779710_341:0:3072:2048_1920x0_80_0_0_d8ba27ccf7cd79c8b2ef45240328f336.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, društvo, arheologija
nauka i tehnologija, društvo, arheologija
Otkrivena praistorijska skloništa pre 18.000 godina pravljena od kostiju mamuta
Ven Čuj, arheolog sa Univerziteta u Lejdenu, istraživao je čuveno arheološko nalazište iz gornjeg paleolita Mežirič, u Ukrajini, gde su otkrivene građevine nastale pre 18.000 godina, u potpunosti napravljene od kostiju mamuta.
Ove konstrukcije su dugo bile u centru rasprava - da li su to bili domovi, skladišta ili ritualni spomenici? Novo istraživanje nudi novi uvid primenom naprednih tehnika datiranja pomoću radioaktivnog ugljenika na ostatke malih sisara pronađene u istim kulturnim slojevima,
piše ,,Phys.org''.Rezultati su zapanjujući. Najveća građevina u Mežiriču potiče iz perioda od pre 18.248 do 17.764 godine, tokom najsurovije faze poslednjeg ledenog doba. Još intrigantnije je to što je period naseljenosti bio kratak; verovatno jedna ili svega nekoliko poseta tokom više vekova. Ovo ukazuje na to da su skloništa od kostiju bila praktična rešenja za preživljavanje, a ne trajna naselja.
Zašto je ovo važno? Osim same dovitljivosti korišćenja kostiju mamuta kao građevinskog materijala, ovi nalazi menjaju naše razumevanje ljudske otpornosti i prilagođavanja. Oni pokazuju kako su zajednice napredovale u ekstremnim okruženjima, pretvarajući ostatke džinovskih životinja u zaštitnu arhitekturu.
Kako metode datiranja postaju preciznije, lokaliteti poput Mežiriča nastavljaju da dovode u pitanje naše pretpostavke o praistorijskom životu.
Oni pokazuju da ova društva nisu bila statična, već dinamična, snalažljiva i duboko povezana sa svojim okruženjem.
Stdija je
objavljena na portalu
,,Open Research Europe''.