00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
VESTI
Moskva: "Krađa ruskih aktiva neće proći bez posledica"
06:30
25 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Goranka“
06:55
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Aleksa Jelić: Zemlja bez kulture je zemlja bez identiteta
16:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Da li će pregovori Rusije i Amerike uključiti – Srbiju
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Nova kineska petoletka i zašto SAD nisu u fokusu Pekinga /video/

© AP Photo / Andy WongZastava Komunističke partije Kine u Pekingu.
Zastava Komunističke partije Kine u Pekingu. - Sputnik Srbija, 1920, 15.11.2025
Pratite nas
Kina ni u narednom petogodišnjem planu ne odustaje od realne ekonomije, odnosno industrije, što bi uz dalji razvoj tehnologije, gde je već pokazala globalnu moć, pre svega doprinelo većem standardu stanovništva. To je, a ne SAD, u fokusu novog petogodišnjeg plana od početka naredne, a do kraja 2030. godine, kome su smernice postavljene ovih dana.
Na to u emisiji Energija Sputnjika ukazuje spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović.
„S obzirom na značaj Kine u međunarodnim ekonomskim odnosima, a naravno i u političkim, sve ono što se događa u Kini treba s budnom pažnjom pratiti. Tako je i ovaj četvrti plenum Komunističke partije Kine koji se bavio izradom smernica za novi petogodišnji plan, petnaesti po redu, nešto što će narednih nedelja i meseci pomno da proučavaju stručnjaci i političari“, napominje ovaj poznavalac Kine i Dalekog istoka.

Industrija uz pomoć veštačke inteligencije

Uz ogradu da su na plenumu krajem oktobra određene smernice i da će tek početkom naredne godine biti definitivno poznat sadržaj nove kineske petoletke, on ukazuje da će se insistirati na modernizovanju, usavršavanju, digitalizaciji industrije... Kinezi nastavljaju s tom politikom insistiranja na realnoj ekonomiji koja se provlači kroz sve petogodišnje planove, napominje on.
Sva najsavremenija dostignuća u nauci i tehnologiji trebalo bi da budu što je više primenjena u industriji i u takozvanom proizvodnom i sektoru usluga. Znači, transport, logistika, administracija…
Veštačka inteligencija je, kako kaže, već uveliko prisutna, pogotovo na lokalnom nivou kada su u pitanju potrebe građana.
Korkodelović podseća da je Kina ostvarila planirani privredni rast i ove godine iako je ona bila poprilično turbulentna, pre svega zbog carina koje je administracija američkog predsednika Donalda Trampa uvodila većem delu sveta, gde je Kina posebno bila na meti.
Poslednjih godina Kineski državni savet, odnosno vlada je projektovala rast ukupnog društvenog proizvoda na oko 5,0 odsto i prošle godine je to bilo baš toliko.
„Ove godine u dva prva kvartala je bilo 5,5odsto. Treći kvartal upravo ili dobrim delom zbog Trampovih carina je dostigao 4,8 posto. Prema nekim projekcijama za naredni period rast bi bio u proseku 4,17 posto“, ističe sagovornik Sputnjika.

Za običnog čoveka

On napominje da je prilikom kreiranja naredne petoletke više nego ikada ukazano na to da dalje produbljivanje reformi i sveobuhvatnog razvoja treba da služi na dobrobit običnom čoveku.
„Naglasak je na potrošnji. Do sada je taj intenzivan privredni razvoj bio pre svega na snabdevanju, ali došlo je vreme kada Kina ne sme da se opusti, ali želi i može da obrati pažnju na unapređenje standarda svojih ljudi“, navodi Korkodelović.
Taj standard, kaže, podrazumeva zdravo okruženje, dobro obrazovanje i zdravstvo, gajenje talenata, brigu o starijima.
„Sve to zajedno treba da omogući da negde oko 2035. godine, znači za 10 godina, Kina ostvari jedno, kako oni kažu, u osnovi razvijeno socijalističko društvo. Taj termin u osnovi dosta podseća na onaj milenijumski cilj koji je partija davno postavila da do 2049. godine kada će biti sto godina od osnivanja Narodne republike Kine, socijalističke Kine, ona bude jedno u potpunosti razvijeno društvo“, precizira naš sagovornik.

SAD za Kinu tek treće tržište

Sve što se dešava u Kini, drugoj privredi sveta, mereno nominalnim BDP-om, a već nekoliko godina prvoj po BDP-u merenom paritetom kupovne moći, neminovno se umnogome odražava na globalnu privredu. Tako je neuspeh doživela najnovija Trampova carinska politika prema Kini.
„Njihova trgovina sa Sjedinjenim Američkim Državama je značajno opala, naročito u ovom trećem kvartalu, ali je to trend koji postoji praktično od prvog mandata predsednika Trampa kada je Kina počela da sagledava kakva je njegova politika. I oni su još od tada počeli da se orijentišu što je moguće više i na druga tržišta, tako da je sada njihovo najveće tržište Jugoistočna Azija, takozvane zemlje ASEAN-a. U ovom trećem kvartalu je značajno, preko 15 odsto povećan izvoz iz Kine u zemlje ASEAN-a“, ukazuje naš sagovornik.
Reč je, kako precizira, o tržištu sa više od 670 miliona ljudi, koje čini sve veće potrošačko društvo u industrijalizovanim zemljama, počevši od Indonezije, Malezije, Tajlanda, Filipina, Vijetnama.
SAD su tako sada, gledajući brojke, treći trgovinski partner Kine, iza ASEAN-a i Evropske unije. Uz to Kina sa 1,4 milijarde stanovnika ima i veliko unutrašnje tržište koje će rasti s rastom standarda stanovništva.

Na Zapadu ništa novo

Na pitanje kako je Zapad komentarisao novu, 15. kinesku petoletku, Korkodelović kaže da su udarni mediji poput Njujork tajmsa, Fajnenešel tajmsa dosta objektivno preneli podatke.
„Uočavaju sve te naznake koje postoje u ovim smernicama i završavaju sa konstatacijom da Sjedinjenim Američkim Državama preti da ih Kina pretekne. Kina jeste pretekla opet po zapadnim merilima Sjedinjene Američke Države u šezdeset tri tehnološka projekta, dok Sjedinjene Države vode samo u sedam“, podseća Korkodelović.
Kao potvrda toga, upravo uoči donošenja tih smernica stigla je i vest da su Kinezi razvili analogni čip hiljadu puta brži od najnaprednijih digitalnih, poput „Envidija Iks100“ i „AMD Vega 20“. Taj analogni rešava dva ključna problema – troši manje energije i nema problema s ograničenjima u količini podataka sa kojima se suočavaju digitalni čipovi u oblastima veštačke inteligencije i 6G tehnologije.
Kina već 25 godina drži prvo mesto u svetu po broju nano patenata s udelom od 43 posto i kineski udeo je premašio ukupan broj tih patenata SAD, Japana i Republike Koreje zajedno.
„Kinezi, međutim, kažu - nama nije važna trka sa Sjedinjenim Američkim Državama. Nama je važno da li se ti planovi ostvaruju i još više da li običan čovek ima koristi od toga. A da običan čovek ima koristi od toga to opet pokazuju ankete koje prevashodno vode zapadne agencije. Prema anketama koju je univerzitet Harvard vodio periodično između 2003. i 2019. godine, a osvežio ih je nedavno, negde oko 90 odsto Kineza smatra da su politike koje vodi centralna vlada njima na blagodet“, naglasio je Korkodelović u emisiji Energija Sputnjika.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala