00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Goranka“
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Aleksa Jelić: Zemlja bez kulture je zemlja bez identiteta
16:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Da li će pregovori Rusije i Amerike uključiti – Srbiju
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Preminuo Džejms Votson, dobitnik Nobelove nagrade za otkriće strukture DNK

© Getty Images / Stephen CherninDžejms Votson američki nobelovac, molekularni biolog i genetičar koji je otkrio strukturu DNK
Džejms Votson američki nobelovac, molekularni biolog i genetičar koji je otkrio strukturu DNK  - Sputnik Srbija, 1920, 07.11.2025
Pratite nas
Američki nobelovac, molekularni biolog i genetičar Džejms Votson, najpoznatiji po otkriću strukture DNK 1953, preminuo je u 97. godini.
Votson je, zajedno sa Frensisom Krikom i Morisom Vilkinsom 1962. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Oni su nagradu dobili za otkrića vezana za molekulsku strukturu nukleinskih kiselina i njihovog značaja za transfer informacija u živim materijalima.
Svoje najveće otkriće Votson je načinio kada je imao samo 24 godine, što ga je u narednim decenijama učinilo ličnošću ovenčanom slavom u svetu nauke, preneo je AP.
Nakon studija na univerzitetu Čikaga i Indijane, Votson je radio na univerzitetu u Kembridžu gde je upoznao Frensisa Krika.
Njegovo otkriće otvorilo je vrata novijem razvoju nauke, uključujući menjanje genetskog sastava živih organizama, lečenje bolesti ubacivanjem gena u pacijente, identifikaciju ljudskih ostataka i osumnjičenih kriminalaca pomoću uzoraka DNK. Pokrenulo je i niz etičkih pitanja, kao što je ono da li bi trebalo menjati genom iz kozmetičkih razloga.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala