00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Aleksa Jelić: Zemlja bez kulture je zemlja bez identiteta
16:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Da li će pregovori Rusije i Amerike uključiti – Srbiju
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Si Đinping i Donald Tramp: Kako je Kina uzvratila udarac i naterala Ameriku na povlačenje /video/

© AP Photo / Mark SchiefelbeinSi Đinping i Donald Tramp.
Si Đinping i Donald Tramp. - Sputnik Srbija, 1920, 01.11.2025
Pratite nas
Donalda Trampa je na azijsku turneju „Volstrit džornal“ ispratio ekskluzivnim otkrićem da predsednik SAD želi da napravi „zlatnu flotu“ da je suprotstavi Kini. Dok je stigao u taj deo sveta, u razmaku od pola sata u Južno kinesko more srušili su se po jedan mornarički helikopter i jedan lovački avion s američkog nosača aviona „Nimic“.
Intriga ovog očigledno vanrednog sleda nesreća utoliko je zanimljivija što su u određenim delovima Južnog kineskog mora nadležne kineske vlasti proglasile upozorenje i zabranu ulaska zbog vojnih aktivnosti. Da bi posle događaja s helikopterom i avionom s ”Nimica”, uz ponuđenu pomoć ako bude zahtevana, kineska strana optužila američku da njeno često upućivanje ratnih brodova i vojnih aviona u Južno kinesko more, kako bi demonstrirala svoju vojnu moć, predstavlja osnovni uzrok bezbednosnih problema i potkopava regionalni mir i stabilnost.

Decenija jastrebova

Neposrednu vezu između kineskih manevara i američkih nesreća, ako je i postojala, niko se nije usudio da ustanovi. Ali je Ted Kruz, senator i antikineski jastreb, optužio Kinu da vodi hiljadugodišnji rat protiv Amerike – iako ona, naravno, ne postoji ni upola toliko – i da joj je cilj uspostavljanje globalne dominacije.
No uprkos tome, sve zapaženiji portal ”Semafor” koga su osnovali bivši kolumnista ”Njujork tajmsa” i šef ”Blumberg medija grupe”, iz pera svog suosnivača i glavnog urednika Bena Smita neočekivano uverava da je ”Tramp rešen da okonča deceniju kineskih jastrebova u Vašingtonu”. Poput pomenutog Teda Kruza.
”Antikineski moment u Vašingtonu”, objašnjava se, ”upravo je i započeo izborom Donalda Trampa 2016. godine” – kao da još Barak Obama nije objavio ”skok u Aziju” za obuzdavanje Kine – a intenziviran je, nastavlja ”Semafor”, ”tokom mandata Džoa Bajdena, postao je viralan na Kapitol Hilu a vrhunac je dostigao na (Trampov) Dan oslobođenja” 2. aprila kad je objavio carinski rat čitavom svetu.
”Ovo je, u retrospektivi, bila decenija jastrebova, vašingtonskih eksperata za Kinu koji su nasilno zagovarali konfrontaciju… Ova dvopartijska grupa oblikovala je politiku SAD,” objašnjava se. ”Njen cilj bila je preraspodela sveta, razdvajanje ključnih američkih i kineskih sfera uz jasno angažovanje u novom Hladnom ratu koji je već započeo… Ključne figure u toj grupi sada su u šoku i privatno govore da je Trampovo sklapanje dilova Ameriku koštalo njene poslednje, najbolje prilike da se suprotstavi Narodnoj Republici Kini.”

Kooperacija umesto konfrotacije

Povod za njihov pesimizam – i optimizam ”Semafora” – predstavlja okvirni trgovinski dogovor Amerike i Kine iz Kuala Lumpura, sa samita ASEAN-a ovog vikenda, koga je ”Vašington post” opisao kao ”značajnu deeskalaciju” dok ”Semafor” ide i znatno dalje i definiše ga kao ”nešto mnogo važnije”: kraj decenije antikineskih jastrebova. Kooperacija umesto konfrontacije. S tim što će cinici ukazati i na saradnju ”Semafora” s Centrom za Kinu i globalizaciju iz Pekinga, koja ima i svoju materijalnu dimenziju, što bi moglo da utiče na rasuđivanje…
Okvirni sporazum iz Kuala Lumpura, u svakom slučaju, usledio je nakon što je – prema tumačenju agencije ”Rojters” – Donald Tramp bio taj koji je tražio trgovinsko primirje uoči roka za eskalaciju, 1. novembra, koji je prethodno sam zadao. A Trampova želja za primirjem umesto eskalacijom usledila je pošto Si Đinping – objašnjenje ”Gardijana” – nije pokazao nameru da se potčini Trampovoj pretnji stoprocentnim carinama. Nego je, naprotiv, uzvratio. Uspostavio je kontrolu izvoza retkih zemnih metala – da pokaže ko kontroliše sve tehnologije budućnosti, a nijedna ne radi bez toga što Kina kopa u procentu od 70 odsto u svetu a prerađuje čak 90 odsto – i usput obustavio kupovinu soje iz SAD, što naročito pogađa bazu Trampovih glasača s poljoprivrednog Srednjeg Zapada.
Sada je sve to, miroljubivo, stavljeno na pauzu do postizanja konačnog dogovora dvojice lidera; pri čemu vredi primetiti i da američka želja da Kina prestane da kupuje energente iz Rusije čak nije ni bila predmet razgovora.

Stabilizovanje rivalstva

Ipak, ”pripazite se američko-kineskog trgovinskog dila”, upozorava u svom komentaru agencija ”Rojters” na déjà vu prethodnog (junskog) primirja koje je ubrzo propalo. Dok nasuprot tome ”Fajnenšel tajms” citira optimizam jednog američkog diplomate koji istim povodom najavljuje ”veću izvesnost i veću stabilnost” u kinesko-američkim odnosima i globalnoj ekonomiji.
Upravo taj pojam – stabilnost – upotrebljava i američka RAND korporacija, verovatno vodeći tink-tenk povezan sa Pentagonom, u šokantnom izveštaju pod naslovom ”Stabilizovanje rivalstva SAD i Kine” koji pokazuje da citirani optimizam portala ”Semafor” nije izolovan slučaj. Naprotiv, sada i RAND, koji se dosad isticao ratobornim stavom prema svakome, uključujući Kinu, posle sudara s realnošću zagovara prihvatanje koegzistencije uz odbacivanje pretpostavke da je pobeda u sukobu – moguća. Sve i ako bi Tramp dobio svoju ”zlatnu flotu”… Već i stoga što na Kinu odlazi više od 50 odsto svetske brodogradnje, dok je Amerika negde između 0,1 i 0,2 odsto.
Zašto su se predomislili jastrebovi iz Vašingtona? Šta trgovinsko primirje donosi Americi a šta Kini? I šta će to značiti za oblikovanje svetskog poretka?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” razgovarali prof. dr Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka i politikolog i narodni poslanik Aleksandar Pavić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala