https://lat.sputnikportal.rs/20251004/msp-srbije-optuzbe-vjose-osmani-jos-jedan-pokusaj-skretanja-paznje-sa-progona-srba-na-kim-1191026392.html
MSP Srbije: Optužbe Vjose Osmani još jedan pokušaj skretanja pažnje sa progona Srba na KiM
MSP Srbije: Optužbe Vjose Osmani još jedan pokušaj skretanja pažnje sa progona Srba na KiM
Sputnik Srbija
MSP Srbije saopštilo je da sa dubokom zabrinutošću konstatuje da optužbe predsednice privremenih institucija u Prištini Vjose Osmani na mreži Iks na račun... 04.10.2025, Sputnik Srbija
2025-10-04T20:45+0200
2025-10-04T20:45+0200
2025-10-04T20:45+0200
srbija
srbija
srbija – politika
politika
kosovo i metohija (kim)
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/08/02/1175612858_0:0:3071:1728_1920x0_80_0_0_fe7c7ebae52aa54f7a0bf8037b725e75.jpg
''Ovakav pristup nije ništa drugo do očigledan pokušaj da se prikrije neuspeh politike režima u Prištini na međunarodnoj sceni, gde sve više država i institucija preispituje jednostrane mere, uključujući zabranu upotrebe srpskog jezika u okviru očiglednog aparthejda, napade na srpske opštine i kršenje odredaba Briselskog sporazuma'', navodi se u reagovanju srpskog ministarstva na tvrdnje Osmanijeve na mreži Iks da predsednik Srbije navodno, kako je navela, ''poziva na rat''.Umesto da se suoči sa sopstvenom retorikom koja podstiče tenzije i poziva na „odbranu po svaku cenu“, Osmani, kako su naveli iz srpskog ministarstva, upućuje neosnovane optužbe prema drugima, čime se podrivaju napori za izgradnju stabilnosti i pomirenja u regionu.'Za razliku od njenih, izjave predsednika Vučića jasno upozoravaju na provokacije iz Prištine i pozivaju na dijalog, ističući da takve optužbe više nemaju kredibilitet u međunarodnoj zajednici.Sa druge strane, gospođa Osmani koristi militantni jezik, upoređujući predsednika Vučića sa prošlim figurama i govoreći o 'odbrani mira po svaku cenu', što predstavlja eufemizam za potencijalnu eskalaciju'', navodi se u saopštenju.Ovakav pristup je, kako se dodaje, klasičan primer ratnohuškačke retorike - umesto omogućavanja normalnog života za srpski živalj, on se marginalizuje, što dovodi do sve većeg pritiska iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država zbog neuspeha u normalizaciji odnosa.''Poseban fokus mora biti na stvarnom krvoproliću i progonu Srba, koji se očigledno želi sakriti od strane privremenih institucija u Prištini. Počevši od slučaja 'Žute kuće' u Albaniji, gde su tokom i nakon sukoba 1999. godine kidnapovani Srbi i drugi nealbanci, uz ozbiljne optužbe za trgovinu organima. Izveštaj Saveta Evrope iz 2011. godine, koji je vodio Dik Marti, ukazuje na konkretne dokaze o otmicama i nehumanom tretmanu, gde su žrtve, uključujući civile, prevožene u Albaniju, a organi navodno vađeni za crno tržište'', dodaju iz srpskog ministarstva.Ističu da se broj žrtava u ovim otmicama procenjuje se na stotine, sa izveštajima o oko 300 kidnapovanih posle rata, uključujući osobe sa prostora Kosova i Metohije, Albanije i okruženja i dodaju da je ovo samo deo šireg etničkog čišćenja koje je usledilo.''Nakon sukoba 1999. godine, oko 234.000 Srba je raseljeno sa Kosova i Metohije u drugi deo Srbije i Crnu Goru, prema izveštaju U.S. Committee for Refugees iz 2003. godine, što predstavlja masovni egzodus usled nasilja, paljenja domova i pretnji. Ovo nije samo statistika, to su hiljade porodica koje su izgubile domove, živote i budućnost zbog sistematskog progona. Do danas, povratak je minimalan, sa manje od 2% raseljenih koji su se vratili, usled kontinuiranih napada i diskriminacije'', navodi se u saopštenju srpskog MSP.Osmani, kako poručuju, očigledno želi da prikrije ovaj neuspeh svoje politike, gde umesto pomirenja, svedočimo nastavku progona - od napada na srpske crkve, preko hapšenja lidera Srpske liste, do ekonomskog pritiska koji primorava Srbe da napuste Kosovo i Metohiju.''Međunarodna zajednica sve jasnije prepoznaje ovu propagandu. Ovo saopštenje nije doprinos odbrani mira, već pokušaj da se izazove nova kriza i skrene pažnja sa stvarnih žrtava: srpskog naroda koji je pretrpeo i trpi svakodnevno nasilje i dalje živi u strahu. Republika Srbija ostaje čvrsto posvećena dijalogu i poštovanju međunarodnog prava, ali neće dozvoliti da se istorija ponovi. Pozivamo međunarodne aktere da podrže pravedno rešenje zasnovano na Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i principima pomirenja'', naglašava se u saopštenju.Osmanijeva je ranije danas na mreži Iks, pored ostalog, optužila predsednika Vučića za, kako je navela, "nepromišljene pozive na rat".Pogledajte i:
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/08/02/1175612858_176:0:2907:2048_1920x0_80_0_0_1866d9286f2f5ba9a9598c272050a720.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
srbija, srbija – politika, politika, kosovo i metohija (kim)
srbija, srbija – politika, politika, kosovo i metohija (kim)
MSP Srbije: Optužbe Vjose Osmani još jedan pokušaj skretanja pažnje sa progona Srba na KiM
MSP Srbije saopštilo je da sa dubokom zabrinutošću konstatuje da optužbe predsednice privremenih institucija u Prištini Vjose Osmani na mreži Iks na račun predsednika Srbije predstavljaju još jedan u nizu njenih pokušaja da preusmeri pažnju međunarodne javnosti sa sistematskog progona Srba naKiM, krvoprolića i etničkog čišćenja koje traje decenijama.
''Ovakav pristup nije ništa drugo do očigledan pokušaj da se prikrije neuspeh politike režima u Prištini na međunarodnoj sceni, gde sve više država i institucija preispituje jednostrane mere, uključujući zabranu upotrebe srpskog jezika u okviru očiglednog aparthejda, napade na srpske opštine i kršenje odredaba Briselskog sporazuma'', navodi se u reagovanju srpskog ministarstva na tvrdnje Osmanijeve na mreži Iks da predsednik Srbije navodno, kako je navela, ''poziva na rat''.
Umesto da se suoči sa sopstvenom retorikom koja podstiče tenzije i poziva na „odbranu po svaku cenu“, Osmani, kako su naveli iz srpskog ministarstva, upućuje neosnovane optužbe prema drugima, čime se podrivaju napori za izgradnju stabilnosti i pomirenja u regionu.
'Za razliku od njenih, izjave predsednika Vučića jasno upozoravaju na provokacije iz Prištine i pozivaju na dijalog, ističući da takve optužbe više nemaju kredibilitet u međunarodnoj zajednici.
Sa druge strane, gospođa Osmani koristi militantni jezik, upoređujući predsednika Vučića sa prošlim figurama i govoreći o 'odbrani mira po svaku cenu', što predstavlja eufemizam za potencijalnu eskalaciju'', navodi se u saopštenju.
Ovakav pristup je, kako se dodaje, klasičan primer ratnohuškačke retorike - umesto omogućavanja normalnog života za srpski živalj, on se marginalizuje, što dovodi do sve većeg pritiska iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država zbog neuspeha u normalizaciji odnosa.
''Poseban fokus mora biti na stvarnom krvoproliću i progonu Srba, koji se očigledno želi sakriti od strane privremenih institucija u Prištini. Počevši od slučaja 'Žute kuće' u Albaniji, gde su tokom i nakon sukoba 1999. godine kidnapovani Srbi i drugi nealbanci, uz ozbiljne optužbe za trgovinu organima. Izveštaj Saveta Evrope iz 2011. godine, koji je vodio Dik Marti, ukazuje na konkretne dokaze o otmicama i nehumanom tretmanu, gde su žrtve, uključujući civile, prevožene u Albaniju, a organi navodno vađeni za crno tržište'', dodaju iz srpskog ministarstva.
Ističu da se broj žrtava u ovim otmicama procenjuje se na stotine, sa izveštajima o oko 300 kidnapovanih posle rata, uključujući osobe sa prostora Kosova i Metohije, Albanije i okruženja i dodaju da je ovo samo deo šireg etničkog čišćenja koje je usledilo.
''Nakon sukoba 1999. godine, oko 234.000 Srba je raseljeno sa Kosova i Metohije u drugi deo Srbije i Crnu Goru, prema izveštaju U.S. Committee for Refugees iz 2003. godine, što predstavlja masovni egzodus usled nasilja, paljenja domova i pretnji. Ovo nije samo statistika, to su hiljade porodica koje su izgubile domove, živote i budućnost zbog sistematskog progona. Do danas, povratak je minimalan, sa manje od 2% raseljenih koji su se vratili, usled kontinuiranih napada i diskriminacije'', navodi se u saopštenju srpskog MSP.
Osmani, kako poručuju, očigledno želi da prikrije ovaj neuspeh svoje politike, gde umesto pomirenja, svedočimo nastavku progona - od napada na srpske crkve, preko hapšenja lidera Srpske liste, do ekonomskog pritiska koji primorava Srbe da napuste Kosovo i Metohiju.
''Međunarodna zajednica sve jasnije prepoznaje ovu propagandu. Ovo saopštenje nije doprinos odbrani mira, već pokušaj da se izazove nova kriza i skrene pažnja sa stvarnih žrtava: srpskog naroda koji je pretrpeo i trpi svakodnevno nasilje i dalje živi u strahu. Republika Srbija ostaje čvrsto posvećena dijalogu i poštovanju međunarodnog prava, ali neće dozvoliti da se istorija ponovi. Pozivamo međunarodne aktere da podrže pravedno rešenje zasnovano na Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i principima pomirenja'', naglašava se u saopštenju.
Osmanijeva je ranije danas na mreži Iks, pored ostalog, optužila predsednika Vučića za, kako je navela, "nepromišljene pozive na rat".