00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Goranka“
06:55
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Aleksa Jelić: Zemlja bez kulture je zemlja bez identiteta
16:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Da li će pregovori Rusije i Amerike uključiti – Srbiju
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Matija Bećković za Sputnjik: Nigde nikog, a nemamo kud – šta nam se to dešava i šta se tek priprema

© Sputnik / Lola ĐorđevićMatija Bećković
Matija Bećković - Sputnik Srbija, 1920, 07.09.2025
Pratite nas
„Usamljen se kreći kao nosorog. Zadah mržnje, bestiđe i besuđe, mentalni beskućnici, boemi uvlake, režimski barbarogeniji, oholi zavidljivci, razbarušene 'odadžije, vagabundi i cinkaroši, ekscentrični poltroni, nezavisni plaćenici. Usamljen se kreći kao nosorog".
Sputnjikova Orbita kulture ugostila je akademika i pesnika Matiju Bećkovića povodom njegove nove zbirke pesama ,,Nigde nikog, nemamo kud".
Kako sam Bećković objašnjava, uvodna pesma predstavlja „skromni inventar“ naše današnjice. ,,Nosorog" beleži sve ono što se dešava u svetu, ali i ono što se tek priprema ili je već utihlo, stvarajući osećaj dehumanizacije i gubitka kolektivnih vrednosti.

To je neko poluvreme, neko vreme koje nije vreme, ističe pesnik u emisiji koju vodi Dejana Vuković, urednik Sputnjikove "Orbite kulture".

Nova zbirka nastavlja seriju portreta ljudi iz Bećkovićevog života – prijatelja, nepoznatih ljudi, ali i likova iz istorije i mitologije. Svi oni, kako pesnik ističe, imaju jednaku vrednost, od žene koja je pred streljanje tražila duplu iglu da zakači suknju, pa do drugih, malih ali velikih junaka.
Bećković beleži i heroje savremenog života, kao što su sportske figure, uključujući pesmu inspirisanu Novakom Đokovićem. Kao što sam pesnik objašnjava, reč je ne toliko o sportisti, koliko o inkarnaciji ljudskih ideala.

Jezik kao živi izvor

Jezik je za Bećkovića jedini trajni izvor kulture i poezije. Nemamo, kaže pesnik, ni u jednoj arhivi, ni u jednom muzeju, ni u jednoj biblioteci ono što imamo u jeziku. Nijedna reč nije slučajno rođena i svaka bi mogla da se stavi pod zaštitu države kao kulturni spomenik.
Savremeni svet, po njegovom mišljenju, sve više ugrožava jezičku tradiciju, dovodeći do unifikacije i gubitka smisla. Ali poezija, dodaje on, vraća reči život:
Svi primete i obraduju se. I svi razumeju, iako nikada nisu pre čuli.
© Sputnik / Lola Đorđević„Usamljen se kreći kao nosorog. Zadah mržnje, bestiđe i besuđe, mentalni beskućnici, boemi uvlake, režimski barbarogeniji, oholi zavidljivci, razbarušene 'odadžije, vagabundi i cinkaroši, ekscentrični poltroni, nezavisni plaćenici. Usamljen se kreći kao nosorog".
Matija Bećković - Sputnik Srbija, 1920, 06.09.2025
„Usamljen se kreći kao nosorog. Zadah mržnje, bestiđe i besuđe, mentalni beskućnici, boemi uvlake, režimski barbarogeniji, oholi zavidljivci, razbarušene 'odadžije, vagabundi i cinkaroši, ekscentrični poltroni, nezavisni plaćenici. Usamljen se kreći kao nosorog".
Poezija, kako objašnjava Bećković, sabija milenijume u tačku i čuva istinu, život i kulturu ljudi kroz vreme.

Tamo daleko

Knjiga se završava pesmom „Tamo daleko“, u kojoj Bećković povezuje prošlost, sadašnjost i večnost. Likovi istorije i savremenosti susreću se u metaforičkom prostoru:
Tamo daleko, daleko od svega… sve će nam se vratiti. Sad će nam vrata biti otvorena, tu ću ja stići i postati ceo, negasive iskre, nevidljivi deo.
Pesnik ističe da poezija omogućava da se kroz reči sačuva smisao života i duhovni kontinuitet, prenoseći ljudske vrednosti i sećanja na buduće generacije. Kad postoji čitaoc koji oseća reč, ta pesma nije više samo pesnikova, već postaje deo života onog koji je prima, zaključuje Bećković.
Republika Srpska - ilustarcija - Sputnik Srbija, 1920, 05.09.2025
REGION
Ako Bošnjacima smetaju odluke Republike Srpske - neka se izjasne na referendumu!
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala