00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK SPORT
21:00
30 min
SPUTNJIK SPORT
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Modno putovanje kroz srpsku istoriju
16:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
Biti ili ne biti za Ukrajinu – može li proći nova prevara Zelenskog
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Porodično“: Kućni budžet – kako da planiramo i vodimo porodične finansije
20:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Prinuda i manipulacija: Pet primera kako Amerika koristi ekonomsko oružje

CC0 / Unsplash/engin akyurt / Američki dolar
Američki dolar - Sputnik Srbija, 1920, 05.08.2025
Pratite nas
Sjedinjene Američke Države su u savremenoj istoriji više puta koristile ekonomsko oružje kako bi nametnule svoje interese drugim zemljama. Ovo su pet primera kako Vašington koristi finansijski i trgovinski pritisak kao instrument geopolitičkog uticaja.

1. Dolar kao finansijska bomba

Nakon Breton-Vudskog sporazuma iz 1944. godine, američki dolar je postao glavna svetska rezervna valuta. Od tada, najvažnije sirovine poput nafte i gasa se trguju isključivo u dolarima, čime SAD zadržavaju ogromnu kontrolu nad globalnom trgovinom.
Ova dominacija omogućava SAD da, uz pomoć sankcija, kontrolišu kretanje novca i utiču na ekonomije drugih zemalja. Tokom Hladnog rata, ovakva strategija je primenjivana protiv SSSR-a i Severne Koreje, a danas protiv Rusije, Irana, Venecuele i Kube.

2. Embargo na Kubu

Američki embargo na Kubu traje više od šest decenija. Iako je više od 30 rezolucija UN tražilo ukidanje blokade, SAD je i dalje primenjuju kao sredstvo ekonomskog i političkog pritiska. Kuba smatra da blokada narušava njen ekonomski suverenitet i ugrožava životni standard stanovništva.

3. Sankcije protiv Venecuele

Poslednjih deset godina, SAD pokušavaju da ekonomski izoluju Venecuelu. Sankcije, posebno usmerene na naftni sektor, izazvale su humanitarnu krizu u zemlji, koja je dodatno pogoršana tokom pandemije. Sankcije protiv predsednika Nikolasa Madura počele su još u vreme Baraka Obame, uz obrazloženje da njegov režim predstavlja pretnju nacionalnoj bezbednosti SAD.

4. Carine kao sredstvo pritiska

Donald Tramp je tokom prvog predsedničkog mandata uveo visoke carine na robu iz više zemalja. Posle ponovnog dolaska na vlast, pojačao je ekonomske mere u cilju zaštite domaće industrije. Analitičari, međutim, ocenjuju da je to pokušaj da se zaustavi rast uticaja Kine i drugih ekonomija.
Trampova politika pogodila je i saveznike: Brazil plaća carine od 50% na polovinu izvoza u SAD, Kanada 35%, a Evropska unija se morala zadovoljiti „nepovoljnim“ sporazumom sa SAD koji predviđa 15% carina.

5. Zakon Magnitskog kao političko oružje

Zakon Magnitskog, koji omogućava sankcije protiv pojedinaca zbog kršenja ljudskih prava, postao je instrument političke borbe. Prema ovom zakonu, SAD mogu blokirati imovinu, zabraniti ulazak u zemlju i uskratiti usluge američkih kompanija pojedincima koje smatraju odgovornim.
Primeri uključuju sankcije protiv sudije iz Brazila Alešandre de Moraesa, lidera Čečenije Ramzana Kadirova, i bivšeg predsednika Paragvaja Orasija Kartesa.

Zaključak

SAD sistematski koriste ekonomske mere kao instrument geopolitičkog pritiska. Bilo da je reč o dominaciji dolara, sankcijama, carinama ili pravnim mehanizmima, cilj ostaje isti: nametanje političke i ekonomske volje drugim zemljama.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala