00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Aleksa Jelić: Zemlja bez kulture je zemlja bez identiteta
16:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Da li će pregovori Rusije i Amerike uključiti – Srbiju
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Opsesivni rijaliti „mirotvorac“: Može li Tramp dobiti Nobela za mir

© Tanjug / AR/Matthias SchraderPredsednik SAD Donald Tramp
Predsednik SAD Donald Tramp - Sputnik Srbija, 1920, 25.06.2025
Pratite nas
Dobijanje Nobelove nagrade za mir je opsesija predsednika SAD Donalda Trampa jer bi milijarderu na čelu supersile koji je uvek u centru pažnje to priznanje donelo lovorike koje do sada nije imao, smatra bivši ministar kulture Vladan Vukosavljević.
Američki kongresmen Badi Karter uputio je juče Nobelovom komitetu zvaničnu nominaciju predsednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovih „napora u rešavanju iransko-izraelskog sukoba“.

Donald Tramp – kandidat za Nobelovu nagradu za mir

Može se čak steći utisak da se Tramp umešao u rat Izraela i Irana a potom brzinski posredovao u sklapanju primirja samo da bi ostvario neskrivenu ambiciju da dobije Nobelovu nagradu za mir, kao i njegov prethodnik Barak Obama.
Prethodno je i vlada Pakistana predložila Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog posredovanje u zaustavljanju indijsko-pakistanskog sukoba koji je pretio da eskalira u nuklearni rat. Sam Tramp je izjavio da nikada neće dobiti Nobelovu nagradu za mir iako je pomirio Indiju i Pakistan, Srbiju i tzv. Kosovo i sprečio rat Egipta i Etiopije.

Trampova opsesija Nobelovom nagradom

Od početka svoje burne javne karijere, i kao poslovnog čoveka, i kao političara, Donald Tramp je bio čovek spektakla, svetlosti pozornice i neko ko je svojim potezima, sa promenjivim uspehom, želeo da utiče na javno mnjenje i ostavlja utisak osobe koja je u centru pažnje, kaže Vukosavljević za Sputnjik.
Svi Trampovi potezi izazivaju pozitivno zaprepašćenje i divljenje široke publike, što je njegova osnovna karakteristika i kao poslovnog čoveka i kao političara, a u drugom mandatu predsednika SAD on još žešće nastavlja sa tom praksom, dodaje Vukosavljević.
„I upravo zato je Nobelova nagrada njemu neka vrsta opsesije jer milijarderu koji ima previše novca i nekome ko je u vrhu svetske politike nedostaje samo ta prestižna nagrada koja bi mu praktično donela, kako on sam to vidi, lovorike koje do sada nije imao. Naravno, sama Nobelova nagrada, pogotovo Nobelova nagrada za mir, previše je izgubila na značaju. Koliko god u većoj meri nisu izgubile na značaju Nobelove nagrade za prirodne nauke, pa i za književnost donekle, toliko je Nobelova nagrada za mir prilično dezavusiana i postala je instrument političkog potkusurivanja i afirmacije američkih i zapadnih političara u većoj meri.“

„Zlatni presek“ rijaliti mirotvorca

Tako da su i Trampova ambicija i kvalitet i ugled Nobelove nagrade za mir u izvesnoj korelaciji i ravnoteži, a da li će on uspeti u svojoj nameri da je dobije ili neće, ostaje da se vidi, dodaje Vukosavljević.
A pošto živimo duboku uronjeni u društvo spektakla, šoubiznisa, rijalitija, jakih utisaka, površnih misli i zaključaka, Donald Tramp u neku ruku i jeste zlatni presek čoveka iz visoke politike Zapada koji na javnoj, globalnoj sceni igra značajnu ulogu, dodaje Vukosavljević.
„Ali bitna razlika između njega i predstavnika drugih velikih sila kao što su Kina, Rusija, Indija jeste to da Tramp u poređenju sa tim političarima, pa i sa još nekim, deluje prilično nezrelo i površno. Međutim, on je na čelu jedne od dve najmoćnije supersile na svetu. Bez obzira što ne znamo suštinski ko vuče konce iza scene i da li je on taj koji suvereno donosi ključne odluke o ratu i miru i odnosima između država, ili je deo nekog šireg tima, ili je marioneta, nestabilnost i improvizacija sve više postaju osnovni elementi Trampove i spoljne i unutrašnje politike.“

Obamina nagrada za mir – logički i moralni paradoks

Vukosavljević smatra da pošto je Barak Obama dobio Nobelovu nagradu za mir na početku prvog predsedničkog mandata a onda započeo niz ratova, moguće je da će je i Tramp dobiti ako krene u nove ratne pohode.
Samim tim što je Obama započeo minimum pet ratova nakon što je dobio Nobelovu nagradu za mir imamo i logički, i moralni paradoks da takva osoba dobije „nekad prestižnu nagradu“, dodaje Vukosavljević.
„U toj konkurenciji Donald Tramp je dostojan pretendent na tu 'laskavu titulu'. Nobelovu nagradu je, ako se ne varam, svojevremeno dobio i Al Gor za neke ekološke poduhvate. Ali u svakom slučaju i političko i vojno i ratno nasleđe Baraka Obame preti da bude ugroženo sličnim dostignućima Donalda Trampa. Tako da je svet ušao u zonu visokog rizika, velike nebezbednosti i velikog ugrožavanja globalnog mira i u toj globalnoj politici nestabilna i ratoborna politika SAD nažalost daje svoj puni doprinos“, zaključio je Vukosavljević.
Pogledajte i:
Donald Tramp - Sputnik Srbija, 1920, 25.06.2025
SVET
Tramp zapretio: Ponovo ćemo napasti Iran ako nastavi nuklearni program
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala