https://lat.sputnikportal.rs/20250614/otkrivene-dve-supermasivne-crne-rupe-do-sada-najblize-zemlji-1186825338.html
Otkrivene dve supermasivne crne rupe do sada najbliže Zemlji
Otkrivene dve supermasivne crne rupe do sada najbliže Zemlji
Sputnik Srbija
Međunarodni tim astronoma identifikovao je par supermasivnih crnih rupa, koje su najbliže Zemlji ikada otkrivene. 14.06.2025, Sputnik Srbija
2025-06-14T22:05+0200
2025-06-14T22:05+0200
2025-06-14T22:05+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
svemir
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/13/1182793252_0:97:1024:673_1920x0_80_0_0_c2381f509430dbe785697d027fa83701.jpg
Ovaj dvojni sistem smešten je u galaksiji NGC 7727, na udaljenosti od oko 89 miliona svetlosnih godina, u sazvežđu Vodolije. Zahvaljujući ovoj relativno maloj udaljenosti, naučnici su po prvi put uspeli da direktno izmere mase oba objekta koristeći veoma precizne podatke dobijene sa naprednog instrumenta MUSE, postavljenog na Evropskom velikom teleskopu u Čileu.Veća od ove dve crne rupe ima masu od oko 154 miliona puta veću od mase našeg Sunca, dok manja ima masu od 6,3 miliona Sunčevih masa. One se nalaze na međusobnoj udaljenosti od svega 1.600 svetlosnih godina, što ih čini ne samo najbližima nama, već i najbližim supermasivnim crnim rupama jedna drugoj, što do sada još nije zabeleženo u svemiru.Ovo otkriće je od velikog značaja za razumevanje procesa spajanja galaksija i uloge koju crne rupe igraju u tim kosmičkim sudarima. Budući da se ove dve supermasivne crne rupe nalaze u procesu spajanja, naučnici procenjuju da će za oko 250 miliona godina postati jedna gigantska crna rupa. Taj događaj bi oslobodio enormnu količinu energije u obliku gravitacionih talasa, koji su jedna od najnovijih i najuzbudljivijih tema u modernoj astronomiji.Ono što ovo otkriće čini posebnim jeste mogućnost da se u obližnjem univerzumu nalazi daleko veći broj sličnih parova supermasivnih crnih rupa nego što se ranije mislilo.Naučnici procenjuju da bi broj poznatih supermasivnih crnih rupa u lokalnom univerzumu mogao da poraste i do 30 odsto zahvaljujući ovakvim otkrićima, prenosi „Politika“. Ovo nam, pored ostalog, daje uvid u to kako se galaksije razvijaju i transformišu tokom kosmičkog vremena.Istraživanje je vodila astronom Karina Fogel sa Univerziteta u Strazburu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu „Astronomy & Astrophysics“.
https://lat.sputnikportal.rs/20250613/postoji-li-centar-svemira-1186741616.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/13/1182793252_0:0:1024:768_1920x0_80_0_0_8789dc1c9ea271602ca470bc7b1c5b2d.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, svemir
nauka i tehnologija, svemir
Otkrivene dve supermasivne crne rupe do sada najbliže Zemlji
Međunarodni tim astronoma identifikovao je par supermasivnih crnih rupa, koje su najbliže Zemlji ikada otkrivene.
Ovaj dvojni sistem smešten je u galaksiji NGC 7727, na udaljenosti od oko 89 miliona svetlosnih godina, u sazvežđu Vodolije. Zahvaljujući ovoj relativno maloj udaljenosti, naučnici su po prvi put uspeli da direktno izmere mase oba objekta koristeći veoma precizne podatke dobijene sa naprednog instrumenta MUSE, postavljenog na Evropskom velikom teleskopu u Čileu.
Veća od ove dve crne rupe ima masu od oko 154 miliona puta veću od mase našeg Sunca, dok manja ima masu od 6,3 miliona Sunčevih masa. One se nalaze na međusobnoj udaljenosti od svega 1.600 svetlosnih godina, što ih čini ne samo najbližima nama, već i najbližim supermasivnim crnim rupama jedna drugoj, što do sada još nije zabeleženo u svemiru.
Ovo otkriće je od velikog značaja za razumevanje procesa spajanja galaksija i uloge koju crne rupe igraju u tim kosmičkim sudarima. Budući da se ove dve supermasivne crne rupe nalaze u procesu spajanja, naučnici procenjuju da će za oko 250 miliona godina postati jedna gigantska crna rupa. Taj događaj bi oslobodio enormnu količinu energije u obliku gravitacionih talasa, koji su jedna od najnovijih i najuzbudljivijih tema u modernoj astronomiji.
Ono što ovo otkriće čini posebnim jeste mogućnost da se u obližnjem univerzumu nalazi daleko veći broj sličnih parova supermasivnih crnih rupa nego što se ranije mislilo.
Naučnici procenjuju da bi broj poznatih supermasivnih crnih rupa u lokalnom univerzumu mogao da poraste i do 30 odsto zahvaljujući ovakvim otkrićima,
prenosi „Politika“. Ovo nam, pored ostalog, daje uvid u to kako se galaksije razvijaju i transformišu tokom kosmičkog vremena.
Istraživanje je vodila astronom Karina Fogel sa Univerziteta u Strazburu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu „Astronomy & Astrophysics“.