Kako je srpski vojnik u gunju, šajkači i opancima srušio jednu imperiju
Kako je srpski vojnik u gunju, šajkači i opancima srušio jednu imperiju
Sputnik Srbija
Na uzvišici koja natkriljuje Kumanovsku kotlinu, poput stamenog graničara stoji Zebrnjak, monumentalna građevina podignuta u čast i slavu junaka u gunju, šajkači... 12.06.2025, Sputnik Srbija
Na uzvišici koja natkriljuje Kumanovsku kotlinu, poput stamenog graničara stoji Zebrnjak, monumentalna građevina podignuta u čast i slavu junaka u gunju, šajkači i opancima
Na uzvišici koja natkriljuje Kumanovsku kotlinu, poput stamenog graničara stoji Zebrnjak, monumentalna građevina podignuta u čast i slavu junaka, koji su pobedom nad Turcima u Kumanovskoj bici postavili kamen temeljac budućim veličanstvenim pobedama srpskog vojnika: na Ceru, Kolubari, Kajmakčalanu...
Bitka kod Kumanova bila je bitka u susretu, jer su obe vojske jurišale jedna prema drugoj. Zbog jače koncentracije srpskih trupa, inicijative i hrabrosti vojnika i oficira Prve srpske armije, svi turski napadi su odbijeni, a bitka je dobijena.(detalj karte koja je deo stalne postavke unutar Zebrnjaka)
"Pred grmljavinom srpske artiljerije, zabeležio je srpski konzul iz Bitolja, nije se povlačila jedna vojska već jedna imperija“, a u narodu je ostala izreka: „Kumanovo za Kosovo!“(detalj stalne postavke unutar Zebrnjaka)
Zanimljivo je da su turski ratni planovi napravljeni uz pomoć nemačkog vojnog stručnjaka Kolmara fon der Golca.(detalj karte koja je deo stalne postavke unutar Zebrnjaka)
Uprkos tome što se borila po planu, turska Vardarska armija je doživela težak poraz. Iako je Zeki-paša operativno iznenadio srpsku komandu svojim iznenadnim napadom, odluka da se napadne snažniji neprijatelj bila je ozbiljna greška koja je odlučila ishod bitke.
Katastrofalni poraz Turaka kod Kumanova u očima srpskog vojnika predstavljao je svojevrsni revanš za Kosovo, koje je posle 523 godine na jedan zaista briljantan način osvećeno. Poraz vekovnog neprijatelja podigao je ne samo moral u srpskim trupama, već je neposredno nakon ove pobede, ugled male Srbije na evropskim terazijama visoko odskočio (detalj stalne postavke unutar Zebrnjaka)
Preko 2.000 zarobljenika palo je u ruke Prvoj armiji, kao i veliki broj topova, pušaka, mitraljeza i ostaloga plena. Bila je to prva i najznačajnija srpska pobeda u Prvom balkanskom ratu, koja je najavila kraj turske vladavine na Balkanu. (detalj stalne postavke unutar Zebrnjaka)
Posle Kumanovske bitke poginuli srpski ratnici su uglavnom sahranjivani u blizini položaja na kojima su pali. Ideja o podizanju spomen obeležja dostojnog slave srpskih ratnika potekla je od ratnih veterana koji su u tu svrhu 1922. godine formirali Odbor za podizanje spomenika.
Gradnja monumentalnog spomenika je otpočela 1934, u teškim uslovima. Graditelji su se suočavali sa neprohodnim terenom, jakim vetrovima, ali i finansiskim teškoćama. Da bi se skupila sredstva Odbor je februara 1936. godine u Beogradu, u izlogu tri radnje na Slaviji i Terazijama pokazao javnosti modele spomen-obeležja.
Nakon tri godine, radovi na izgradnji spomen-kosturnice na Zebrnjaku su završeni. Svečano osvećenje i otkrivanje spomen obeležja upriličeno je na na 25. godišnjicu srpske pobede.
Na dan osvećenja spomen-kosturnice, 30. oktobra 1937. godine, posmrtni ostaci ratnika grupisani u crkvi Svetog Đorđa u Mladom Nagoričanu su preneseni u spomen-kosturnicu na Zebrnjaku.
U kosturnici počivaju zemni ostaci 678 vojnika Prve srpske armije, kojom je tada komandovao prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević. U proboju je poginulo 1.207 i ranjeno 5.212 vojnika, dok se „više od 600 ratnika zametnuo svaki trag“.
Spomen-obeležje je najznačajnije ostvarenje beogradskog arhitekte Momira Korunovića i bio je najmonumentalniji vojni memorijal na prostorima središnjeg Balkana. Spomenik je bio visok 48,5 metara, na vrhu je goreo večni plamen iz kandila, čija se svetlost mogla videti sa udaljenosti od 50 kilometara.
Impozantna građevina izgrađena na brdu Zebrnjak, najvišoj tački kumanovskog bojišta, imala je spoljašnje i unutrašnje stepenište kojim se stizalo do kapelice pod samim vrhom, odakle se pružao veličanstven pogled na sve četiri strane sveta
U prizemlju spomenika iznad kosturnice nalazio se prostor, podeljen u devet odaja, u kome je bila smeštena muzeološka postavka. I danas posetioci mogu na izložebnim fotografijama videti kako je izgledao bivak(logor) srpske vojske, poljska bolnica, artiljerijsko oruđe na položaju i drugo. (detalj stalne postavke unutar Zebrnjaka)
Prema pisanju ondašnje štampe, za izradu freske u kapeli, Kolo orpskih sestara nz Beograda stavilo je Odboru za podizanje spomenika na raspoloženje iznos od 30-000 dinara. Danas se freskopis u kapeli prilično ruiniran, ali je najverovatnije da zid iznad palionice sveća krasi Pokrov Presvete Bogorodice
U kapeli spomen kosturnice, posetioci ostavljaju ikone, pa je tako i reporter Sputnjika ostavila ikonu Bogorodice trojeručice, osveštanu u Hramu Svetog Save na Vračaru
Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture - Beograd 1985. godine realizovali su projekat zaštite objekta na Zebrnjaku u zatečenom stanju.
Ministarstvo rada i socijalne politike i Ambasada Republike Srbije u Severnoj Makedoniji preduzeli su početne korake u zaštiti ovog izuzetnog spomenika kulture time što su obezbedile stalnog čuvara.
Iako oskrnavljen, spomenik na Zebrnjaku i dalje čuva uspomenu na hrabre srpske ratnike i podseća sadašnje generacije na junaštvo ratnika u gunju, šajkači i opancima
Pristup ćaskanju je blokiran zbog narušavanja pravila.
Ponovo možete da učestvujete za:∞.
Ako se ne slažete sa blokiranjem, koristite formular za povratne informacije
Razgovor je završen. U diskusiji možete učestvovati 24 sata od objavljivanja članka.