https://lat.sputnikportal.rs/20250420/kina-prestala-da-kupuje-tecni-prirodni-gas-iz-sad-1184898940.html
Kina prestala da kupuje tečni prirodni gas iz SAD
Kina prestala da kupuje tečni prirodni gas iz SAD
Sputnik Srbija
Kina je u martu prestala da kupuje tečni prirodni gas (LNG) iz Sjedinjenih Američkih Država, dok je istovremeno povećala uvoz iz Australije, Indonezije i... 20.04.2025, Sputnik Srbija
2025-04-20T21:57+0200
2025-04-20T21:57+0200
2025-04-20T21:57+0200
ekonomija
svet – ekonomija
energetika
sad
kina
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/03/0b/1152250875_0:160:3073:1888_1920x0_80_0_0_941888f585cccc56c4fbed8e2b297d9c.jpg
Sjedinjene Države su bile među prvih pet dobavljača LNG-a na kineskom tržištu 2024. godine, sa izvozom od 4,15 miliona tona goriva u Kinu u vrednosti od 2,4 milijarde dolara.Kina je još u januaru 2025. kupila 194,2 hiljade tona gasa od američkih kompanija za 125,4 miliona dolara, ali je u februaru to bilo nekoliko puta manje – 65,8 hiljada tona za 31,4 miliona dolara.U martu SAD nisu bile ni među dobavljačima LNG-a za Kinu. Ovo je bio prvi takav prekid od juna 2022. godine.Kina je nadoknadila gubitak u količinama LNG-a povećanjem kupovine od svojih regionalnih suseda. Među najvećim dobavljačima, Indonezija je povećala izvoz za 1,7 puta na mesečnom nivou, na 330,7 miliona dolara, kao i Australija, za 18 odsto, na 778,4 miliona dolara. Pored toga, u martu je Kina obnovila uvoz iz Bruneja – vredan 51 milion dolara.Predsednik SAD Donald Tramp je 2. aprila potpisao izvršnu naredbu kojom se uvode "recipročne" carine na uvoz iz drugih zemalja, što je dovelo do toga da je Kina pogođena jednom od najviših stopa ikada – ukupno 54 odsto. To je dovelo do nagle eskalacije trgovinskog rata između dve zemlje.Trenutno je carina na kineske izvoznike u SAD dostigla 145 odsto, a stopa za američke dobavljače u Kinu je 125 odsto. Neki eksperti su za RIA Novosti rekli da takav nivo carina znači de fakto prekid trgovine između dve najveće svetske ekonomije.Pogledajte i:
sad
kina
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/03/0b/1152250875_170:0:2901:2048_1920x0_80_0_0_3939cec99c99569a44db67058c6b6ece.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet – ekonomija, energetika, sad, kina
svet – ekonomija, energetika, sad, kina
Kina prestala da kupuje tečni prirodni gas iz SAD
Kina je u martu prestala da kupuje tečni prirodni gas (LNG) iz Sjedinjenih Američkih Država, dok je istovremeno povećala uvoz iz Australije, Indonezije i Bruneja.
Sjedinjene Države su bile među prvih pet dobavljača LNG-a na kineskom tržištu 2024. godine, sa izvozom od 4,15 miliona tona goriva u Kinu u vrednosti od 2,4 milijarde dolara.
Kina je još u januaru 2025. kupila 194,2 hiljade tona gasa od američkih kompanija za 125,4 miliona dolara, ali je u februaru to bilo nekoliko puta manje – 65,8 hiljada tona za 31,4 miliona dolara.
U martu SAD nisu bile ni među dobavljačima LNG-a za Kinu. Ovo je bio prvi takav prekid od juna 2022. godine.
Kina je nadoknadila gubitak u količinama LNG-a povećanjem kupovine od svojih regionalnih suseda. Među najvećim dobavljačima, Indonezija je povećala izvoz za 1,7 puta na mesečnom nivou, na 330,7 miliona dolara, kao i Australija, za 18 odsto, na 778,4 miliona dolara. Pored toga, u martu je Kina obnovila uvoz iz Bruneja – vredan 51 milion dolara.
Predsednik SAD Donald Tramp je 2. aprila potpisao izvršnu naredbu kojom se uvode "recipročne" carine na uvoz iz drugih zemalja, što je dovelo do toga da je Kina pogođena jednom od najviših stopa ikada – ukupno 54 odsto. To je dovelo do nagle eskalacije trgovinskog rata između dve zemlje.
Trenutno je carina na kineske izvoznike u SAD dostigla 145 odsto, a stopa za američke dobavljače u Kinu je 125 odsto. Neki eksperti su za RIA Novosti rekli da takav nivo carina znači de fakto prekid trgovine između dve najveće svetske ekonomije.