00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Sampovređivanje kod dece i adolescenata
16:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Prelomnih pet sati: Niko nije ustao sa rusko-američkog stola — to je već važan signal
17:00
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Nemačka industrija traži spas u SAD i Kini, šta će biti sa privredom Evrope i kompanijama u Srbiji
17:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

U dolini Dunava otkrivena arheološka tajna

CC0 / rawpixel.com / Dunav
Dunav - Sputnik Srbija, 1920, 17.04.2025
Pratite nas
Austrijska akademija nauka saopštila je da je dolini Dunav otkriven prava arheološka tajna – istraživači su prvi put uspeli da dokažu postojanje rimskih mostobrana na austrijskom tlu.
Ovo otkriće, kako se navodi, dokaz je važnosti Ćilibarskog puta, trgovinske rute koja je vodila od Baltika preko Karnunta do Rimskog carstva, i pruža nove detalje o rimskoj odbrani duž Dunava.
“I danas vidljivi zidovi na mestu poznatom kao „suvi zamak“ ispitivani su od 1850. Proučavanjem pečata na ciglama, pretpostavljeno je da je reč o ostacima utvrđenog rimskom mostobrana”, rekao je u saopštenju Kristijan Gugl, arheolog Austrijske akademije nauka.
Šta su utvrđeni mostobrani? Utvrđenja građena uglavnom sa suprotne strane reke i cilj izgradnje bio je nadzor prelaska strateški važnih prelaza. Iz ovih logora, rimske trupe bile su sposobne da prate i prelaz preko reke i okruženje Dunava. Ovakve građevine bile su posebno važne na Dunavskom limesu.
Tokom istraživanja pronađene su dobro očuvane strukture zidova. Posebno je impresivno, navodi se, što su na nekim mestima visine zida bile 2,65 metara.
Utvrđeno je da je mostobran građen u dve faze, prva oko 170. ili 180. godine, u vreme imperatora Marka Aurelija i jačanja granice od napada Germana, druga oko 260. godine, u vreme imperatora Galijena. Ipak, gubitkom značaja Karnunta broj trupa je smanjen.
Među arheološkim nalazima su cigle, oznake XIV i XVlegije, novčići, keramika…
„Sve to pokazuje veliki strateški značaj Karnunta u rimskom vojnom sistemu i donosi nova saznanja o bezbednosti na linji sever-jug“, rekao je Edvard Polhamer, arheolog i naučni direktor Arheološkog parka Karnunt.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala