00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Zvezdin Toma: Prvi intervju posle pobede nad Fenerom – sanjamo F4
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Kakav je izazov otkrivati i beležiti velike priče u malim pričama
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Grad civilizacije starije od antičke Grčke: Senzacionalno otkriće kod Bitolja /foto/

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / arheologija, ilustracija
arheologija, ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 10.04.2025
Pratite nas
Arheolozi su godinama mislili da su ruševine kraj sela Crnobuki u makedonskoj opštini Bitolj ostaci vojnog logora sagrađenog radi odbrane od napada Rimskog carstva. Međutim, sada, više od 15 godina nakon otkrića, utvrđeno je nešto neverovatno – nalazište Gradište bilo je mnogo važnije nego što se mislilo.
Ovo je drevni grad koji je stariji vekovima, a možda i milenijumima, ne samo od Rimskog carstva, već i od antičke Makedonije, saopštio je Kalifornijski državni politehnički univerzitet Hambolt.

"Tek smo zagrebali površinu"

Nalazište Gradište, kraj sela Crnobuki, otvara novi prozor u istoriju makedonske civilizacije pre Aleksandra Velikog, rekao je Engin Nasuh, kustos arheolog u Nacionalnom institutu i muzeju Bitolja.
"Tek smo zagrebli površinu onoga što možemo da naučimo o ovom periodu", rekao je Nasuh.
Prvi put spomenuto u literaturi još 1966, nalazište je ostalo misterija decenijama. Arheološka iskopavanja poslednjih godina počela su da daju novi uvid u veličinu, značaj i uticaj ovog mesta.
Moderne tehnologije, uključujući georadar i dron sa LiDAR-om, otkrile su nekad veliki grad. Akropolj ovog naselja prostire se na najmanje 2,8 hektara, a značajne do danas pronađene strukture su teatar makedonskog tipa i radionica za tekstil.
Prvobitno se verovalo da je grad sagrađen u vreme kralja Filipa V (221-179. pre nove ere), ali je onda otkriven novčić iskovan između 325. i 323. pre nove ere, u vreme vladavine Aleksandra Velikog (356-323. pre nove ere).

"Ovako nešto se otkriva jednom u životu"

Zahvaljujući drugim ostacima poput keramike i sekira, utvrđeno je da su ljudi naseljavali taj grad tokom bronzanog doba.
"Antička Makedonija bila je jedna od prvih država u Evropi, imala je veliki uticaj na svet. To je civilizacija koja je imala veliku ulogu u razumevanju istorije sveta i povezivanja civilizacija i kultura", rekao je Nazuh.
Nik Angelov, profesor antropologije i arheologije na Univerzitetu Hambolt, kaže da se „ovako nešto otkriva jednom u životu“.
"Ovo je značajno otkriće. Naglašava kompleksnu mrežu i strukture moći u antičkoj Makedoniji, posebno imajući u vidu da se ovaj grad nalazio na ruti ka Konstantinopolju. Moguće je čak i da su istorijske ličnosti poput Oktavijana i Agripe prolazile ovde da bi se sukobile sa Kleopatrom i Markom Antonijem u bici kod Akcija", rekao je on.
Angelov dodaje da je moguće da je ovo izgubljena prestonica kraljevstva Linkestide, drevnog naselja nastanjenog u 7. veku pre nove ere. Takođe, dodaje, moguće je da je ovo i rodno mesto Euridike I, babe Aleksandra Velikog.
Nacionalni institut i muzej Bitolja i američki univerzitet sarađuju na otkrivanju svih tajni drevnog grada.
"Sve ovo je samo mali deo istraživanja o ranim evropskim civilizacijama. Vidim to kao veliki mozaik, a naša istraživanja su samo kamenčići u tom mozaiku", rekao je Nazuh.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala