00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
Sampovređivanje kod dece i adolescenata
16:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Prelomnih pet sati: Niko nije ustao sa rusko-američkog stola — to je već važan signal
17:00
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Nemačka industrija traži spas u SAD i Kini, šta će biti sa privredom Evrope i kompanijama u Srbiji
17:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Otkriće na dnu Velike plave rupe zapanjilo naučnike /video/

© Foto : Unsplash/Agnes LeeVelika plava rupa u Belizeu
Velika plava rupa u Belizeu - Sputnik Srbija, 1920, 08.04.2025
Pratite nas
Ekspedicija na dno čuvenog Velike plave rupe u Belizeu donela je zabrinjavajuće podatke: učestalost tropskih ciklona u poslednjih 5.700 godina znatno se povećala – i prema svemu sudeći, taj trend će se dodatno pogoršati.
Nakon vađenja 30-metarskog sedimentnog jezgra sa dna ove podvodne vrtače, tim naučnika je identifikovao 694 sloja koji ukazuju na ciklonske događaje, piše "Sajens alert".
Ovi slojevi svedoče o sve većem broju oluja u jugozapadnom delu Kariba, a tim predvođen geonaučnikom Dominikom Šmitom sa Univerziteta Gete u Frankfurtu upozorava da projekcije za 21. vek ukazuju na neviđen porast učestalosti tropskih ciklona, koji se može direktno povezati sa industrijskim zagrevanjem planete.
Zahvaljujući specifičnim uslovima u velikoj plavoj rupi – poput slojevitosti vode i nedostatka kiseonika na dnu, sediment se taloži mirno i neometano, pa se svaki događaj poput ciklona jasno prepoznaje u jezgru po boji i veličini zrna.
Šmit opisuje ove slojeve kao "nešto poput godova u drvetu“"– smenjivanje boja ukazuje na organske razlike između godina sa i bez oluja.
Analiza jezgra pokazala je ne samo dugoročan porast oluja, već i da se one javljaju učestalije u toplijim klimatskim fazama. Promene u položaju ekvatorijalne zone niskog pritiska – poznate kao Intertropska konvergentna zona – igraju ključnu ulogu u formiranju i pravcu kretanja oluja u Atlantiku i Karibima.
Najalarmantnije je što je u poslednjih 20 godina zabeleženo čak devet ciklona – što premašuje prirodne varijacije u klimi tokom hiljada godina. Naučnici sada predviđaju da bi tokom ovog veka čak 45 tropskih oluja i uragana moglo pogoditi ovaj region – što je bez presedana u istorijskom kontekstu.
Studija je objavljena u časopisu "Sajens advansis".
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala