00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Naučnici otkrivaju: Mesec se udaljava, a što to znači za sve nas na Zemlji

CC0 / rawpixel.com / Pogleda na Zemlju sa površine Meseca
Pogleda na Zemlju sa površine Meseca - Sputnik Srbija, 1920, 08.04.2025
Pratite nas
U prvim danima Zemlje, kada jeMesec tek formiran, dani su trajali oko pet sati, ali zbog Mesečevog kočionog efekta na Zemlju tokom poslednjih 4,5 milijardi godina, dani su se usporili na 24 sata.
Mesec se vrlo polako udaljava od Zemlje i jednoga dana će to uticati na pojam vremena kakav danas poznajemo, otkrivaju naučnici. Razlog zbog kojeg se postupno udaljava od naše planete ima veze s gravitacijom i nečim što se zove sila plime i oseke. Kada Mesečeva gravitacija deluje na Zemlju, to uzrokuje izbočenje okeana – stvarajući plimu. Međutim, zbog Zemljine rotacije, to izbočenje ne nalazi se tačno ispod Meseca, već je malo ispred njega, prenosi LAD Bible.
To stvara svojevrsno 'gravitacijsko nadmudrivanje', i kako je izbočenje ispred Meseca, ono ga zapravo povlači napred u njegovoj orbiti. Zbog toga se Mesec polako udaljava, brzinom od otprilike 3,82 centimetra godišnje. Kako se naša planeta udaljava od Meseca, Zemljini dani postaju duži za otprilike 1,7 milisekundi svakih 100 godina.
Naučnici to mogu tačno izračunati zahvaljujući ogledalima koja su astronauti sa Apolo misije ostavili na Mesecu. Odbijanjem lasera od tih ogledala, udaljenost do Meseca može se vrlo precizno izmeriti.
"Iako 3,78 centimetara ne zvuči mnogo, ta mala razlika tokom dovoljno dugog vremenskog razdoblja mogla bi uticati na život na Zemlji, usporavajući njenu rotaciju", rekla je naučnik Megi Aderin Pokok za "Bi-Bi-Si".
"Na samim počecima Zemlje, kada je Mesec tek nastao, dani su trajali oko pet sati. Ali, zbog Mesečevog kočionog učinka na Zemlju u poslednjih 4,5 milijardi godina, dani su se usporili na 24 sata, koliko traju danas – i nastaviće da se produžavaju i ubuduće."
Naučnica je objasnila i kako se došlo do ove računice.
"Posmatranjem dnevnih linija rasta korala, možemo izračunati broj dana koji su se desili tokom godine u prošlim periodima i iz ovoga vidimo da su dani sve duži – brzinom od 19 sati na svakih 4,5 milijardi godina", objasnila je.
"Dužina dana, odnosno brzina rotacije planete, igra veliku ulogu u njegovoj stabilnosti."
Ona je sve to je uporedila s 'tanjirom koji se vrti na štapu' i rekla kako je 'ključ da se tanjir brzo okreće, jer ako se uspori – padne na pod'.
"Na sličan način, kako se Zemljina rotacija usporava, naša planeta bi mogala da počne lagano da se klima – što bi moglo imati razoran učinak na godišnja doba", upozorila je.
Iako ljudska vrsta nema puno razloga za strah, naučnica napominje da većina životinja nije toliko prilagodljiva, i ako bi te promene nastupile naglo zbog nestabilnog planetarnog kolebanja, mnoge životinje ne bi bile u stanju da dovoljno brzo evoluiraju kako bi hibernirale ili migrirale na sigurno.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala