https://lat.sputnikportal.rs/20250408/1184494466.html
Više carine, više i cene – vraća li se svet novoj borbi sa inflacijom
Više carine, više i cene – vraća li se svet novoj borbi sa inflacijom
Sputnik Srbija
08.04.2025, Sputnik Srbija
2025-04-08T20:59+0200
2025-04-08T20:59+0200
2025-04-08T21:18+0200
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/04/08/1184494345_0:3:1036:586_1920x0_80_0_0_39d256134950be304e4f66ab1436a42d.jpg
Više carine, više i cene – vraća li se svet novoj borbi sa inflacijom
Sputnik Srbija
Posle osnovnih carina od 10 odsto za celokupni uvoz u Sjedinjene Američke Države koje su već stupile na snagu, danas stupaju i one, uglavnom znatnio više, recipročne, za približno 60 zemalja. S obzirom na već najavljene kontramere sa najznačajnijih svetskih tržišta, kakve su Kina i Evropska unija, jasno je da će to podići cenu robe najznačajnijih svetskih proizvođača ne samo u međuspbnoj razmeni, nego na međunarodnoj pijaci. A to će neizbežno značiti rast potrošačkih cena, odnsno inflacije, taman kada se posle višegodišnje bitke sa njom, usled poremećaja na tržištu izazvaniog pandemijom kovida, pomislilo da smo blizu da bude zauzdana na ciljane okvire koji se uglavnom kreću oko dva odsto. Za 2025. stručnjaci su očekivali da će prosečna inflacija u svetu iznositi 3,9 odsto, a najniža u zapadnoj Evropi od 2,1 odsto. Za SAD je očekivana oko 2,6 procenata.
Hoće li nove Trampove tarife opet staviti u fokus borbu protiv inflacije, sa kojom u prethodnom periodu od velikih svetskih ekonomija samo Kina nije imala problem, a Indija je početkom ove godine svela u ciljanih četiri odsto? Američke berze su već reagovale najvećim padom indeksa još od početka pandemije korona virusa. Da li će to opet značiti skuplji novac, odnosno više kamate prilikom zaduživanja od trenutnih? Da li bi rast inflacije bio na kraći rok, može li se u ovoj situaciji išta prognozirati, pogoto s obzirom na geopolitičku sliku sveta koja se uvek odražava i na ekonomsku?
O tome novinarka Mira Kankaraš Trklja u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovara sa pomoćnikom direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije Bojanom Stanićem.
Posle osnovnih carina od 10 odsto za celokupni uvoz u Sjedinjene Američke Države koje su već stupile na snagu, danas stupaju i one, uglavnom znatnio više, recipročne, za približno 60 zemalja. S obzirom na već najavljene kontramere sa najznačajnijih svetskih tržišta, kakve su Kina i Evropska unija, jasno je da će to podići cenu robe najznačajnijih svetskih proizvođača ne samo u međuspbnoj razmeni, nego na međunarodnoj pijaci. A to će neizbežno značiti rast potrošačkih cena, odnsno inflacije, taman kada se posle višegodišnje bitke sa njom, usled poremećaja na tržištu izazvaniog pandemijom kovida, pomislilo da smo blizu da bude zauzdana na ciljane okvire koji se uglavnom kreću oko dva odsto. Za 2025. stručnjaci su očekivali da će prosečna inflacija u svetu iznositi 3,9 odsto, a najniža u zapadnoj Evropi od 2,1 odsto. Za SAD je očekivana oko 2,6 procenata. Hoće li nove Trampove tarife opet staviti u fokus borbu protiv inflacije, sa kojom u prethodnom periodu od velikih svetskih ekonomija samo Kina nije imala problem, a Indija je početkom ove godine svela u ciljanih četiri odsto? Američke berze su već reagovale najvećim padom indeksa još od početka pandemije korona virusa. Da li će to opet značiti skuplji novac, odnosno više kamate prilikom zaduživanja od trenutnih? Da li bi rast inflacije bio na kraći rok, može li se u ovoj situaciji išta prognozirati, pogoto s obzirom na geopolitičku sliku sveta koja se uvek odražava i na ekonomsku? O tome novinarka Mira Kankaraš Trklja u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovara sa pomoćnikom direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije Bojanom Stanićem.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/04/08/1184494345_126:0:910:588_1920x0_80_0_0_519e4d0b4997310565f7d33007bc18b0.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
audio
Posle osnovnih carina od 10 odsto za celokupni uvoz u Sjedinjene Američke Države koje su već stupile na snagu, danas stupaju i one, uglavnom znatnio više, recipročne, za približno 60 zemalja. S obzirom na već najavljene kontramere sa najznačajnijih svetskih tržišta, kakve su Kina i Evropska unija, jasno je da će to podići cenu robe najznačajnijih svetskih proizvođača ne samo u međuspbnoj razmeni, nego na međunarodnoj pijaci. A to će neizbežno značiti rast potrošačkih cena, odnsno inflacije, taman kada se posle višegodišnje bitke sa njom, usled poremećaja na tržištu izazvaniog pandemijom kovida, pomislilo da smo blizu da bude zauzdana na ciljane okvire koji se uglavnom kreću oko dva odsto. Za 2025. stručnjaci su očekivali da će prosečna inflacija u svetu iznositi 3,9 odsto, a najniža u zapadnoj Evropi od 2,1 odsto. Za SAD je očekivana oko 2,6 procenata.
Hoće li nove Trampove tarife opet staviti u fokus borbu protiv inflacije, sa kojom u prethodnom periodu od velikih svetskih ekonomija samo Kina nije imala problem, a Indija je početkom ove godine svela u ciljanih četiri odsto? Američke berze su već reagovale najvećim padom indeksa još od početka pandemije korona virusa. Da li će to opet značiti skuplji novac, odnosno više kamate prilikom zaduživanja od trenutnih? Da li bi rast inflacije bio na kraći rok, može li se u ovoj situaciji išta prognozirati, pogoto s obzirom na geopolitičku sliku sveta koja se uvek odražava i na ekonomsku?
O tome novinarka Mira Kankaraš Trklja u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovara sa pomoćnikom direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije Bojanom Stanićem.