00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
Srbi u ogledalu Ermitaža
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Zvezdin Toma: Prvi intervju posle pobede nad Fenerom – sanjamo F4
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Kakav je izazov otkrivati i beležiti velike priče u malim pričama
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Naučnici odgovorili na čuveno pitanje: Šta je starije - kokoška ili jaje?

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / kokoška i jaje
kokoška i jaje - Sputnik Srbija, 1920, 25.03.2025
Pratite nas
Istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Varkafu i Univerziteta u Šefildu nudi delimičan odgovor na vekovno pitanje „Šta je starije - kokoška ili jaje?“. Prema njihovim saznanjima, odgovor je - kokoška, tačnije, određeni protein koji se nalazi u jajetu.
Istraživači su otkrili da protein iz jaja, ovocleidin-17 (OC-17), igra ključnu ulogu u formiranju ljuske jajeta. Ovaj protein deluje kao katalizator, pomažući u procesu formiranja kristala kalcita koji čine tvrdu spoljašnju ljusku jajeta. Na osnovu ovog otkrića, naučnici sugerišu da je prvo morao postojati protein iz kokoške kako bi se omogućila formacija jaja, što implicira da je kokoška bila prva.
Iako je dugo bilo poznato da protein ovocleidin-17 (OC-17) igra značajnu ulogu u formiranju ljuske jajeta, naučnici nisu znali kako tačno deluje. Ispostavilo se da OC-17 ima ključnu ulogu u procesu kristalizacije kalcita, koji je osnovni materijal iz kojeg se formira tvrda ljuska jajeta. Ovaj protein se vezuje za amorfni kalcijum karbonat na površini jaja, koristeći dve grupacije argininskih ostataka koje deluju kao hemijski "čeljusti", držeći nanočestice kalcijum-karbonata na mestu. Kada se kristali počnu formirati, OC-17 deluje kao katalizator, pomažući u stvaranju malih kristalića koji dalje rastu.
Dakle, iako je pitanje o tome šta je starije, kokoška ili jaje, još uvek ostaje otvoreno iz filozofske perspektive, naučnici su usmerili pažnju na ključni protein koji omogućava formiranje jajeta i koji bi mogao biti odgovor na ovo staro pitanje — prvo je morao postojati protein kokoške da bi nastalo jaje.
Ipak, da li to sigurno znači da je kokoška starija? Možda ne, jer je jedan od naučnika uključenih u istraživanje priznao da su postojale druge vrste jaja koje su prethodile kokoškama, i da te vrste nisu nužno proizvodile svoja jaja na isti način. Samo zato što je kokoška potrebna da bi se stvorilo kokošje jaje, ne znači da jaje dinosaura nije moglo postojati bez tiranosaurusa. Pored toga, teorija evolucije je odavno učinila dilemu o kokošci i jajetu nečim što više nije misterija: kada u jednačinu uvrstimo prilagođavanje vrsta, prilično je jednostavno uvideti kako bi nova vrsta koja polaže jaja mogla nastati.
Iako činjenica da je zagonetka, shvaćena doslovno, u stvari trivijalna, zapravo nije od velikog značaja, jer je njeno pravo značenje oduvek bilo više metaforičko nego naučno. Kao što su to shvatili drevni filozofi koji su je prvi postavili, ona je bila način ukazivanja na misteriju prvih uzroka – šta je stvorilo univerzum i kako je ta stvar stvorena. Ova zagonetka ostaje korisna i danas kao skraćenica za bilo koju situaciju u životu u kojoj uzroci ne mogu biti razdvojeni.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala