https://lat.sputnikportal.rs/20250325/nariskin-neokolonijalne-prakse-zapada-i-dalje-nanose-stetu-covecanstvu-1183950574.html
Nariškin: Neokolonijalne prakse Zapada i dalje nanose štetu čovečanstvu
Nariškin: Neokolonijalne prakse Zapada i dalje nanose štetu čovečanstvu
Sputnik Srbija
Bilo bi pošteno tražiti nadoknadu štete koju su čitavom čovečanstvu nanele zapadnoevropske kolonijalne imperije, izjavio je direktor Spoljne obaveštajne službe... 25.03.2025, Sputnik Srbija
2025-03-25T09:42+0100
2025-03-25T09:42+0100
2025-03-25T09:42+0100
rusija
rusija
sergej nariškin
neokolonijalizam
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/09/1a/1130168070_0:0:3071:1728_1920x0_80_0_0_d005f931492e2c5a539279629be4adcd.jpg.webp
„Ove zemlje ni danas ne prekidaju da se drže svoje nestajuće hegemonije“, rekao je Nariškin.On je primetio da se Rusija danas nalazi na čelu aktuelne borbe za pravedniji svetski poredak.„Rusija je danas ponovo na čelu borbe za pravedniji svetski poredak. Kao što znate, prošle godine je Generalna skupština UN usvojila rezoluciju pod nazivom Iskorenjivanje kolonijalizma u svim njegovim oblicima i pojavama, čiji je nacrt takođe pripremljen uz vodeću ulogu naše zemlje. Za nju je glasalo 113 nezavisnih država, uzdržano je bilo 63. U tome vidim jasno izražen zahtev svetske zajednice“, ocenio je Nariškin.Prema njegovim rečima, u istoriji ima primera uspešne kompenzacije nanete štete – to su, pre svega, Nirnberški proces 1945-1946. godine.Neokolonijalne prakse totalitarno-liberalnog Zapada i dalje nanose štetu čovečanstvu, primer za to je distribucija pšenice u okviru „crnomorske inicijative“ pre dve godine, kada je Afrika praktično bila uskraćena, podsetio je Nariškin.Kako je naveo, dovoljno je setiti se kako je Francuska kupovala uranijum od Nigera 60 godina „po ponižavajuće niskoj ceni od 80 centi po kilogramu“.„Ali čim je prošle godine francuski vojni kontingent povučen iz ove zemlje, nova vlada je podigla cenu uranijuma na tržišnu, više od 200 puta“, dodao je Nariškin, govoreći na okruglom stolu o istoriji borbe protiv kolonijalizma.„Ili uzmite situaciju od pre dve godine sa distribucijom pšenice izvezene iz luke Odesa u okviru ozloglašene ‘crnomorske inicijative’. Afričkim državama kojima je bila potrebna, u čijem su interesu i rađeni ovi sporazumi sa Rusijom, na kraju su dobile samo 3 odsto ukupnog obima isporuka“, zaključio je Nariškin.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/09/1a/1130168070_0:0:2731:2048_1920x0_80_0_0_8880f1455a5e27ce745a423681700f0c.jpg.webpSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
rusija, sergej nariškin, neokolonijalizam
rusija, sergej nariškin, neokolonijalizam
Nariškin: Neokolonijalne prakse Zapada i dalje nanose štetu čovečanstvu
Bilo bi pošteno tražiti nadoknadu štete koju su čitavom čovečanstvu nanele zapadnoevropske kolonijalne imperije, izjavio je direktor Spoljne obaveštajne službe Rusije i predsednik Ruskog istorijskog društva Sergej Nariškin.
„Ove zemlje ni danas ne prekidaju da se drže svoje nestajuće hegemonije“, rekao je Nariškin.
„Na osnovu istorijskih činjenica, potrebno je postaviti pouzdanu pravnu barijeru novim pokušajima oživljavanja sistema kolonijalizma, a idealno bi bilo tražiti pravičnu nadoknadu štete, koristeći u tu svrhu sve međunarodne platforme“, naglasio je Nariškin.
On je primetio da se Rusija danas nalazi na čelu aktuelne borbe za pravedniji svetski poredak.
„Rusija je danas ponovo na čelu borbe za pravedniji svetski poredak. Kao što znate, prošle godine je Generalna skupština UN usvojila rezoluciju pod nazivom Iskorenjivanje kolonijalizma u svim njegovim oblicima i pojavama, čiji je nacrt takođe pripremljen uz vodeću ulogu naše zemlje. Za nju je glasalo 113 nezavisnih država, uzdržano je bilo 63. U tome vidim jasno izražen zahtev svetske zajednice“, ocenio je Nariškin.
Prema njegovim rečima, u istoriji ima primera uspešne kompenzacije nanete štete – to su, pre svega, Nirnberški proces 1945-1946. godine.
„Stroga zakonska osuda politike Hitlerove Nemačke postala je kamen-temeljac novog svetskog poretka Jalta-Potsdam, a zatim je omogućila žrtvama nacističkog režima da traže odgovarajuću materijalnu odštetu“, rekao je Nariškin i kao primer naveo sporazum o reparaciji između Nemačke i Izraela, potpisan 1952. godine.
Neokolonijalne prakse totalitarno-liberalnog Zapada i dalje nanose štetu čovečanstvu, primer za to je distribucija pšenice u okviru „crnomorske inicijative“ pre dve godine, kada je Afrika praktično bila uskraćena, podsetio je Nariškin.
Kako je naveo, dovoljno je setiti se kako je Francuska kupovala uranijum od Nigera 60 godina „po ponižavajuće niskoj ceni od 80 centi po kilogramu“.
„Ali čim je prošle godine francuski vojni kontingent povučen iz ove zemlje, nova vlada je podigla cenu uranijuma na tržišnu, više od 200 puta“, dodao je Nariškin, govoreći na okruglom stolu o istoriji borbe protiv kolonijalizma.
„Ili uzmite situaciju od pre dve godine sa distribucijom pšenice izvezene iz luke Odesa u okviru ozloglašene ‘crnomorske inicijative’. Afričkim državama kojima je bila potrebna, u čijem su interesu i rađeni ovi sporazumi sa Rusijom, na kraju su dobile samo 3 odsto ukupnog obima isporuka“, zaključio je Nariškin.