Oštri rezovi Rusije i SAD — korist će imati čitav svet /video/
© AP Photo / Evelyn Hockstein/Pool PhotoSastanak u Rijadu

© AP Photo / Evelyn Hockstein/Pool Photo
Pratite nas
Obnova kontakata dve sile, Rusije i SAD, pokušaj je povratka na normalnost, u kojoj neće biti bolesnog globalizma i poretka zasnovanog na pravilima. Od tih oštrih rezova korist će imati čitav svet, ocena je sagovornika Sputnjika povodom nedavnog prvog sastanka delegacija Moskve i Vašingtona, održanog u Rijadu.
Administracija Donalda Trampa se od početka ponaša odgovorno i odmah je želela kontakt i oživljavanje odnosa s bitnim globalnim strateškim partnerom kakva je Rusija, kaže profesor Fakulteta političkih nauka dr Dragana Mitrović.
Priznavanje takvog statusa Rusiji, kako ističe, predstavlja priznavanje realnosti, između ostalog i u kontekstu okončanja rata u Ukrajini koji Trampova administracija očigledno želi da okonča.
„Čuli smo da su obe strane zadovoljne tim prvim kontaktom, da nisu samo slušale nego i razumele ono što je druga strana govorila. Imamo osnova za optimističke zaključke i za procenu da je to samo prvi korak i da će obe strane nastojati da na njemu grade put ka rešenju svih problema koji trenutno postoje u odnosima dve države i između političkog Zapada i Rusije“, konstatuje Mitrovićeva.
Američko priznanje realnosti — divna vest za čitav svet
Politikolog Aleksandar Pavić primećuje da ona „normalna Amerika“ koja je i glasala za Trampa nikad nije ni htela loše odnose sa Rusijom.
„Tramp je u stvari pokušaj vraćanja na Ameriku pre pada Berlinskog zida, hladnoratovsku ali koja nije bila antiruska. Neće ona da se liši statusa velike sile ali više neće tretirati Rusiju kao da je SSSR. A činjenica da je državni sekretar Marko Rubio desetak dana pre Rijada sam pomenuo multipolarnost je istorijska stvar. On je praktično odredio američku politiku kao multipolarnu i time otvorio mogućnost i čak obavezu za saradnju po ključnim pitanjima pogotovu što su Trampova Amerika i Putinova Rusija vrednosno vrlo bliske. One su neuporedivo bliže jedna drugoj nego sa EU“, konstatuje Pavić.
Mitrovićeva dodaje da je želja Amerike da obnovi stare vrednosti ogromna pomoć vraćanju normalnosti svuda a priznanje da je multipolarnost neka nova realnost koju Amerika prihvata „divna vest i mogućnost koju treba ostvariti za čitav svet“.
Skrajnuta EU uvređena idejom mira
Mitrovićeva komentariše i susrete koje je, alarmiran sastankom ruske i američke delegacije u Rijadu, francuski predsednik Emanuel Makron organizovao u Parizu za grupu evropskih zemalja.
„Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je opisao učesnike sastanka u Parizu kao ljude koji ne žele da se rat okonča jer su zapravo uvređeni tom idejom“, kaže ona uz ocenu da su evropski političari nespremni da se suoče sa realnošću da je EU, uništivši sebe ekonomski time što je uvela sankcije Rusiji, izgubila i politički uticaj.
Nisu svesni, dodaje profesorka Mitrović, ni svojih lažnih vrednosti, dvostrukih standarda, gušenja i poništavanja prava birača, kontrole slobode mišljenja, uvođenja cenzure.
„O tome je na Minhenskoj konferenciji govorio i američki potpredsednik Džej Di Vens, o njima kao političkim komesarima. Svega toga oni nisu svesni niti su sposobni da vide realnu sliku o svojoj novoj ulozi skrajnutog aktera koji će na kraju prihvatiti ono što najmoćniji odluče, u ovom slučaju — SAD i Rusija.“
A Mitrovićeva veruje da bi mogli da odluče da se ukinu antiruske sankcije, povuče svo agresivno naoružanje iz baza NATO u Rumuniji i Bugarskoj, ali i smanji rasipanje vojnih troškova na NATO kao nepotreban balast za SAD.
„Nedavna istraga u američkom vojnom sektoru je pokazala da su razmere rasipanja novca na besmislene i nepotrebne projekte veće od ukupnog vojnog budžeta Rusije. To je zastrašujuće gubljenje novca na besmislene baze, obuke. Tu bismo mogli da pomenemo i Bondstil i vidimo nadu i za nas“, ističe naša sagovornica.
Trampu koji svoju misiju vidi pre svega u obnovi ekonomske moći američke nacije, ističe ona, nisu potrebni suvišni troškovi, pogotovu oni koji se bacaju u ime nekakvih lažnih vrednosti zabludelih evropskih birokrata, i samih korumpiranih.
Stoga će svi suvišni akteri biti eliminisani a oni koji imaju realne adute moći će da odlučuju, smatra Mitrovićeva. U tom svetlu namere Britanije i Francuske da navodno šalju trupe u Ukrajinu ona vidi kao bajke i fantazije, tim pre imajući u vidu njihove vojne kapacitete i stanje vojske.
Zelenski relikt prošlosti
Pavić dodaje da u odlučivanju o okončanju ukrajinskog sukoba nema mesta ni za Vladimira Zelenskog koji daje takve izjave da sebe praktično diskvalifikuje.
„On je relikt prošlosti… A nema plan B. Možda bi mogao, kad bi bio razuman, da već sad nešto ispregovara za sebe i da bude kooperativan ali izgleda da nije spreman na to jer je suviše nagla promena realnosti. To važi i za ove u Briselu, Berlinu, Parizu i u svim baltičkim državama, Beneluksu, Londonu i to su sad šokovi za šokovima.“
Jer tamo su navikli na ono što je doskora važilo, poredak zasnovan na pravilima koja su stizala iz Vašingtona, ali golub još nije preleteo okean da im javi da su se pravila promenila, ironičan je Pavić.
Mitrovićeva je uverena da EU čak nije u poziciji ni da istrajava na antiruskim sankcijama ukoliko dobije drugačiju instrukciju od onih koji zaista imaju realnu moć, a od kojih EU zavisi u svakom smislu, pa i u pitanju energetske i svake druge bezbednosti.
Londonski Siti još nije ostao bez zuba
Pavić smatra da EU, ako se nastavi ovakva politika, teško da može ostati stabilna, a još ako Tramp uvede carine teško da će moći da preživi i da „EU protiv Trampove Amerike i Putinove Rusije nema šta da traži“. On ne isključuje ni raspad NATO.
„Što bi se reklo u Crnoj Gori — to vam je završeno. Sve ide u tom pravcu. Ne vidim kako to više uopšte može da se izbegne,“ kaže Pavić.
On, međutim, istovremeno poziva na oprez jer, kako kaže, nisu sve mine uklonjene.
„Bojim se diverzija, pravljenja haosa. U tome su posebno Britanci jako dobri. Zelenski je već najavio kako to može da izgleda. Napad dronovima na kupolu u Černobilu, npr. nuklearni terorizam, napad poput onog na naftovod u Krasnodarskoj oblasti. Može lako da im se dostavi materijal za neku prljavu bombu. EU je npr. pretila da će da zadržava ruske brodove u Baltiku. Nema mesta opuštanju. Samo neka lažna zastava, neka vrsta destruktivnosti može ovaj voz (saradnje Rusije i SAD) da izbaci iz šina. I tu više nema prostora za poslednji bastion soroševskog globalizma a to je EU. Ona je ođednom preko noći postala zastarela, retro, njih je vreme pregazilo. I na žalost, oni su kao dinosaurusi, ne mogu da se reformišu i da odjednom postanu sisari.“
Ne treba zaboraviti, nabraja dalje naš sagovornik, da je USAID finansirao i biolaboratorije širom sveta, pogotovu u Ukrajini, mogu da pokušaju da sruše berzu i Trampa gurnu u defanzivu.
„Imaju oni još poluga, londonski Siti još nije ostao bez zuba. Teren ni približno nije razminiran, tek je počelo. Ali strateške namere Rusije i SAD su više nego jasne,“ uveren je Pavić.
Pogledajte i: