00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SVET SA SPUTNJIKOM
17:00
60 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
20:00
60 min
MOJ POGLED NA RUSIJU
21:00
30 min
MOJ POGLED NA RUSIJU
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Stefan Zdravković Princ: Za mene je pevanje najmeditativnije stanje
16:00
30 min
VESTI (repriza)
Zašto bi Amerikanci da povuku trupe iz Evrope?
16:30
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Kako će teći stvaranje novog svetskog poretka
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Zapad bi da vodi politiku pritiska i u Africi, najvažnije je - Afrikanci sami određuju svoj put

© Sputnik / RIA Novosti / Uđi u bazu fotografijaPredsednica Saveta Federacije Rusije Valentina Matvijenko i direktor medijske grupe "Rusija sevodnja" Dmitrij Kiseljov
Predsednica Saveta Federacije Rusije Valentina Matvijenko i direktor medijske grupe Rusija sevodnja Dmitrij Kiseljov - Sputnik Srbija, 1920, 19.02.2025
Pratite nas
U glavnom gradu Etiopije, Adis Abebi, otvoren je multifunkcionalni informacioni centar Sputnjika. Prvi intervju iz novog studija uradio je generalni direktor MIA "Rusija sevodnja", čiji je Sputnjik deo, Dmitrij Kiseljov sa predsednicom Saveta Federacije Rusije Valentinom Matvijenko.
Objavljujemo intervju u celini:
Kiseljov: Valentina Ivanovna, zapadne zemlje nameću svetu svoje shvatanje demokratije. Kako saradnja parlamentaraca Rusije i Afrike može da doprinese očuvanju suvereniteta afričkih zemalja i njihove posebnosti, zemalja koje su izabrale svoj put kulturnog razvoja?
Matvijenko: Pa, mislim da je nametanje demokratije već zastareo pristup. Zapravo, Zapad vodi svoju politiku pritisaka, potčinjavanja, vodi je čvrsto, rukovodeći se samo svojim nacionalnim interesima, ne uzimajući u obzir suverena prava bilo koje zemlje, zakonodavstvo, ustav, tradiciju kulture.
Oni to strogo nameću, ponekad kamufliraju u vidu demokratije, striktno nameću stavove kako bi trebalo da se razvija određena zemlja. Ti scenariji su jednostavno užasni. Nedavno smo gledali Gruziju, Rumuniju, Moldaviju. Isto rade i u Africi, naravno, kada zabranjuju afričkim državama da sarađuju sa Rusijom, uvode druge zabrane i restrikcije. Ali ja sam sigurna da je danas politika pritisaka pokušaj da se zadrži hegemonija koja im izmiče i odbijanje da se priznaju objektivni istorijski procesi. Svet se aktivno kreće ka multipolarnom svetu, pravednijem svetu koji će uzeti u obzir i tuđe interese, uključujući interese afričkih naroda. I mislim da će Afrika biti i jeste jedan od važnih stubova tog multipolarnog sveta, jer se sve vrlo brzo razvija na afričkom kontinentu. Ogroman potencijal, ogromni mineralni resursi, fosilna goriva. I najvažnije, to su države koje su se probudile, stekle svoju nezavisnost, platile visoku cenu za tu nezavisnost, i njih niko više neće skrenuti s tog puta.
I ako govorimo o afričkim državama, gde god da sam bila, s kim god da sam se srela, znate, oni su sačuvali, iako su prošle generacije, pozitivno sećanje na to da im je upravo naša zemlja, tada Sovjetski Savez, pomagala u borbi za nezavisnost. Upravo je naša zemlja pomagala u stvaranju mladih nezavisnih suverenih država, bez naknade, bez ikakvih uslova. Za razliku od Zapada, bez ikakve koristi pomagali su u izgradnji fabrika, škola, puteva. I oni to pamte. I sigurna sam da nikada neće to zaboraviti. I vrlo su zainteresovani za razvoj saradnje sa Rusijom. Sada imamo, rekla bih, pravu renesansu u razvoju saradnje između Rusije i afričkih zemalja, i ona već daje svoje plodove.
Ali, govoreći o takozvanoj demokratiji, nedavno su objavljene informacije o tome čime se bavio USAID, uključujući pomoć afričkim zemljama. I mi, naša zemlja, smo više puta na međunarodnim forumima govorili o štetnosti takvih pristupa, o subverzivnoj aktivnosti, o pokušajima terorizma. Svi globalni mediji su rekli: "To je ruska propaganda, propaganda iz Kremlja". Zapravo, potvrdila su se naša upozorenja. Ta agencija se nije bavila humanitarnom pomoći, podrškom u borbi protiv gladi, siromaštva, bolesti. Tu je jasno i ciljano finansirano svrgavanje neželjene vlasti, državnih udara, obojenih revolucija. I mislim da će sada apsolutna većina država shvatiti da besplatan sir postoji samo u mišolovci i dvostruko pojačati oprez.
Kada je reč o tome šta parlamentarci mogu da učine, pa oni zaista mogu mnogo da učine. Na primer, u Rusiji u Savetu Federacije postoji specijalna senatska komisija za sprečavanje spoljnog mešanja u naše unutrašnje poslove. Mi, Savet Federacije, razvili smo vrlo stručno zakonodavstvo koje je sprečilo delovanje tih struktura koje su dobijale pomoć od USAID-a i drugih sličnih struktura. Nismo ih zabranili, samo smo ih isterali na čistinu. Od koga dobijate, koliko dobijate i za koje svrhe. I odmah se broj tih struktura drastično smanjio. Mislim da će, nakon razotkrivanja suštine ove strukture, funkcionisanje takozvanih nevladinih, neprofitnih organizacija, slobodnih, nezavisnih, vrlo zavisnih, utihnuti. Mada, nisam naivna, mislim da duboka država verovatno neće odustati od takvih aktivnosti. Samo će to možda biti pod kontrolom Stejt departmenta. Možda će biti više kontrolisano. Neće se trošiti novac na stvari koje ni ne želim da pominjem, koje su se finansirale. Ali mora se biti na oprezu.
Dakle, naše iskustvo u suzbijanju ovakvih aktivnosti i mešanja u suverene poslove država prenosimo drugim parlamentima, razmenjujemo iskustva, govorimo šta se desilo. I već su mnoge zemlje usvojile slične zakone. Pogledajte šta se dešavalo u Gruziji kada su želeli jednostavno da očuvaju svoju suverenost. Kakvi su protesti bili protiv zakona o agentima? U stvari, ničeg lošeg u tome nema. Mi smo već mnogo puta govorili da takav zakon u Sjedinjenim Državama funkcioniše već godinama. Nekima se možda ne sviđa naziv, ali zapravo je ispravno, jer su pokušavali da spreče takvo nelegalno mešanje u život zemlje. I mi smo otvoreni za dijalog sa svima. I verujte, uprkos sankcijama, broj sastanaka, kontakata, parlamentarnog dijaloga nije opao. Naprotiv, dijalog je vrlo intenzivan, a mnogi kažu da im ništa od toga nije poznato. To je monopol na informacije.
Kiseljov: Otvorili ste im oči praktično.
Matvijenko: Da, oni kažu da ništa od toga ne znaju, da imaju informacije samo iz jednog izvora.
Kiseljov: Valentina Ivanovna, Etiopija je bila prva zemlja koja je 1935. godine pala pod naletom italijanskog fašizma i postala prva zemlja koja se oslobodila od fašističke tiranije. Sada je Etiopija podržala rusku rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a protiv veličanja nacizma. Ovu rezoluciju su podržale i druge afričke zemlje. Šta mislite da li bi Afrika mogla da postane novi centar antifašističke borbe u svetu? Jer sada nacizam i fašizam podižu glavu?
Matvijenko: Znate, mislim da ovde nije potrebno stvarati neki centar ili imenovati nekog. Važno je da što više zemalja shvati da je fašizam ideologija usmerena protiv čovečanstva, da fašizam ne može biti deo našeg veka, civilizovanog društva, i to se zaista dešava. Ogroman broj zemalja podržava ne samo rezoluciju Rusije i drugih zemalja o zabrani veličanja nacizma, sve više zemalja se buni protiv toga, shvatajući opasnost od oživljavanja nacizma. Što se tiče afričkih zemalja, mislim da im je to u genetskom kodu nakon svega što su pretrpeli u kolonijalizmu, neprihvatanje bilo koje ideologije koja je diskriminatorska prema nekoj naciji ili genocida. I zato nisu slučajno uvereni antifašisti i zato uvek glasaju za to. Zapravo, ono što se događa u nekim državama danas ne može a da ne izazove zabrinutost. Vidimo šta je nacistička ideologija prouzrokovala u Ukrajini. To je bio početak strašne tragedije koja je zadesila ovu zemlju. I Rusija će i dalje ujedinjavati sve zdrave snage, sve progresivne države u neprihvatanju fašističke ideologije.
Kiseljov: Valentina Ivanovna, vi ste naš prvi gost u ovom studiju, u našem predstavništvu, koje smo upravo otvorili u Etiopiji, van arapske Afrike. Ipak, radimo u Africi već dugo i vidimo koliko su ljudi otvoreni, koliko nas prijatno dočekuju i koliko su zainteresovani upravo za alternativne informacije, uprkos svim pokušajima Zapada da omete naš rad, sankcijama, progonima itd. I vidimo ovo interesovanje čak i po broju pregleda naših medija, naših resursa. On svakako raste. Kako mislite, da li je Zapad konačno izgubio Afriku? Da li su spremni da priznaju greške koje su ovde napravili?
Zločine?
Matvijenko: Da, greške blago rečeno. Da odgovorim na poslednje pitanje. Naravno, Zapad se ponekad kajao, ali na rečima, ne na delu. Ne želi da preuzme odgovornost za te strašne zločine koje su počinili u vreme kolonijalizma, izvlačeći resurse, koristeći robovski rad lokalnog stanovništva, oduzimajući kulturne i istorijske vrednosti, čineći prave zločine. I znate, u pravu postoji pojam "aktivno pokajanje". Mislim da afričke zemlje treba da traže tako nešto i naknadu za svu tu patnju i kompenzaciju za sve što su im učinili. I želim da kažem da se često ta tema pokreće na različitim međunarodnim forumima. To bi bilo pravedno, to bi bilo ispravno.
A što se tiče toga da li je Zapad izgubio Afriku, znate, već samo u pitanju leži zamka, kao da Zapad ima neko pravo na Afriku. Ne, oni nemaju nikakvo posebno pravo na Afriku. Važno je da sami Afrikanci ne izgube Afriku, da oni i dalje sami određuju svoj put razvoja. Da biraju taj put, da očuvaju svoj suverenitet, svoju nezavisnost. I zapravo se to i dešava, jer su platili veoma visoku cenu za svoju slobodu. I za njih je ta nezavisnost posebna, to je za njih posebno vredno. Zbog toga se pokušaji Zapada da se vrati u Afriku kako bi nastavili da zarađuju na Africi sada sprečavaju i jednostavno je nemoguće je više ikoga obmanuti. Nema snaga za to. I Afrikanci sami donose odluke s kim će sarađivati. Pogledajte, mi se nalazimo u Etiopiji, apsolutno suverena država, koja ima svoju poziciju po svim međunarodnim i regionalnim problemima, jasno brani svoju poziciju. I ovo je zemlja koja ima opravdane aspiracije da postane lider na afričkom kontinentu. To je diplomatski centar Afrike. Ovd‌e se nalazi sedište Afričke unije. I kako se dinamično razvija ova zemlja i kako pozicionira svoju nezavisnost, mudru, uravnoteženu politiku. Etiopija postaje sve uticajnija i autoritativnija država u svetu. Nije slučajno da je postala punopravan član BRIKS-a i svakako je članstvo u BRIKS-u otvorilo ogromne mogućnosti za ovu zemlju. Zbog toga sam sigurna da Afrika ne može da izgubi sebe. Afrikanci će uvek odlučivati o svojoj sudbini.
Htela sam da vam se zahvalim, Dmitrije Konstantinoviču, vama i vašem timu za ovaj izuzetan projekat. To je vrlo važno i potrebno. Danas zaista otvaramo novu stranicu, ne samo u saradnji Rusije i Etiopije, već i u rusko-afričkoj saradnji. U pravu ste kada kažete da Afrikanci imaju potrebu za objektivnim informacijama. Ne veruju tako lako lažnim informacijama. A pojava takvog moćnog informativnog resursa ovde u vidu informacionog centra Sputnjika imaće ogroman uticaj i na celu Afriku.
A vi ste uvek asocijacija na objektivne informacije, one koje nisu angažovane. Proverene informacije, iskrene, ako treba kritičke. I mislim da će to umnogome pomoći u promovisanju pitanja o kojima ste govorili. Tako se dogodilo da otvaramo ovaj centar simbolično baš sada, imajući u vidu da su Rusija i Etiopija 17. februara 1898. godine uspostavile diplomatske odnose, dakle pre 120 godina. Ovo je bila prva afrička zemlja sa kojom je Rusija uspostavila diplomatske odnose i sada otvaramo ovo široko informativno polje za nove mogućnosti.
Kiseljov: To je veoma važno. Hvala vam na ovoj simbolici, na podršci i uspehu u vašoj misiji.
Matvijenko: Hvala.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala