https://lat.sputnikportal.rs/20250218/vanzemaljske-narukvice-u-srcu-evrope-spektakularno-otkrice-na-poljskim-grobljima-foto-1182766269.html
Vanzemaljske narukvice u srcu Evrope: Spektakularno otkriće na poljskim grobljima /foto/
Vanzemaljske narukvice u srcu Evrope: Spektakularno otkriće na poljskim grobljima /foto/
Sputnik Srbija
Prisustvo vanzemaljskog metala – gvožđa sa meteora – otkriveno je u predmetima napravljenim u Poljskoj u ranom gvozdenom dobu, pre oko 2.700 godina. To je... 18.02.2025, Sputnik Srbija
2025-02-18T23:00+0100
2025-02-18T23:00+0100
2025-02-18T23:00+0100
nauka i tehnologija
društvo
arheologija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/12/1182767002_0:160:1024:736_1920x0_80_0_0_dc3b21f00da39e489ab9531a5101a074.jpg
„Poenta mog istraživanja bila je da otkrijem ko, kad i gde je otkrio proces topljenja gvožđa iz rude. Zato smo morali da analiziramo arheološke ostatke od gvožđa i otkrijemo da li su napravljeni od meteoritskog ili topljenog gvožđa“, naveo je dr Albert Žambon, glavni autor studije objavljene u „Journal of Archaeological Science Reports“.On i njegov tim ispitali su predmete sa dva groblja u južnoj Poljskoj, udaljena oko šest kilometara. Oba groblja su pripadala Lužičkoj kulturi i datirana su na period od Halštata C do C/D, između 750. i 600. godine pre nove ere.Korišćenjem analitičkih tehnika, među kojima su XRF, SEM, EDS i rendgenska mikrotomografija, naučnici su uspeli da utvrde sastav predmeta, distribuciju elemenata i unutrašnju strukturu svakog uzorka.Dr Žambon i njegove kolege utvrdile su da su bar četiri predmeta - tri narukvice i značka - delimično napravljena od meteoritskog gvožđa, tj. gvožđa koje ne potiče sa zemlje.Zbog količine nikla u gvožđu, naučnici su zaključili da je reč o meteoritskom gvožđu sa posebno velikom količinom nikla, i da je ono verovatno pronađeno u lokalu. S druge strane, zemaljsko gvožđe nabavljali su ili sa Alpa ili sa Balkana.Zanimljivo je, dodaje se, da ni u jednom grobu nije bilo zlata, srebra, dragog kamenja ili roba iz daleka, što je navelo naučnike da zaključe da meteoritsko gvožđe u tom trenutku nije smatrano prestižnim.Kako veruju naučnici, zbog različite boje vanzemaljskog (belo) i zemaljskog (crno) gvožđa, oni su mešani radi ukrasa i to mnogo pre nego što je osmišljen damask čelik, preneo je Phys.org.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/12/1182767002_0:0:1024:768_1920x0_80_0_0_f9453acc4448f79e1c82ae544bcb5e63.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, arheologija
Vanzemaljske narukvice u srcu Evrope: Spektakularno otkriće na poljskim grobljima /foto/
Prisustvo vanzemaljskog metala – gvožđa sa meteora – otkriveno je u predmetima napravljenim u Poljskoj u ranom gvozdenom dobu, pre oko 2.700 godina. To je otkriveno tokom ispitivanja 26 predmeta, među kojima su narukvice, nanogice, noževi, vrhovi koplja i ogrlice, sa groblja u mestima Čestočova-Rakov i Čestočova-Mirov u južnoj Poljskoj.
„Poenta mog istraživanja bila je da otkrijem ko, kad i gde je otkrio proces topljenja gvožđa iz rude. Zato smo morali da analiziramo arheološke ostatke od gvožđa i otkrijemo da li su napravljeni od meteoritskog ili topljenog gvožđa“, naveo je dr Albert Žambon, glavni autor studije
objavljene u „Journal of Archaeological Science Reports“.
On i njegov tim ispitali su predmete sa dva groblja u južnoj Poljskoj, udaljena oko šest kilometara. Oba groblja su pripadala Lužičkoj kulturi i datirana su na period od Halštata C do C/D, između 750. i 600. godine pre nove ere.
Korišćenjem analitičkih tehnika, među kojima su XRF, SEM, EDS i rendgenska mikrotomografija, naučnici su uspeli da utvrde sastav predmeta, distribuciju elemenata i unutrašnju strukturu svakog uzorka.
Dr Žambon i njegove kolege utvrdile su da su bar četiri predmeta - tri narukvice i značka - delimično napravljena od meteoritskog gvožđa, tj. gvožđa koje ne potiče sa zemlje.
Zbog količine nikla u gvožđu, naučnici su zaključili da je reč o meteoritskom gvožđu sa posebno velikom količinom nikla, i da je ono verovatno pronađeno u lokalu. S druge strane, zemaljsko gvožđe nabavljali su ili sa Alpa ili sa Balkana.
Zanimljivo je, dodaje se, da ni u jednom grobu nije bilo zlata, srebra, dragog kamenja ili roba iz daleka, što je navelo naučnike da zaključe da meteoritsko gvožđe u tom trenutku nije smatrano prestižnim.
„Tokom bronzanog doba vrednost gvožđa bila je deset puta veća od zlata, a u ranom gvozdenom dobu je pala drastično i bila je manja od bakra“, objasnio je dr Žambon.
Kako veruju naučnici, zbog različite boje vanzemaljskog (belo) i zemaljskog (crno) gvožđa, oni su mešani radi ukrasa i to mnogo pre nego što je osmišljen damask čelik,
preneo je Phys.org.