00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK SPORT
16:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Dejan Lutkić: Volim da radim sa ljudima koji skidaju sve maske sa sebe
16:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
Prvi korak ka miru u Ukrajini
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Ko to opet muti vodu s albanskom manjinom na jugu Srbije

© AP Photo / Franc ZhurdaAljbin Kurti
Aljbin Kurti - Sputnik Srbija, 1920, 16.02.2025
Pratite nas
Neobično je da usred izbornog i postizbornog procesa Aljbin Kurti piše pisma Briselu zabrinut za stanje Albanaca na jugu Srbije. Ili time skreće pažnju sa postizbornog procesa na KiM, ili pokušava da zamuti vodu i stvori novi problem, kaže Stevica Deđanski.
Ideologija Aljbina Kurtija najverovatnije bivšeg premijera privremenih kosovskih institucija da po svaki cenu Srbima i Srbiji nanosi zlo očigledno se neće završiti njegovim odlaskom sa vlasti.

Kurti izabrao pogrešnu adresu

Kurti je, naime, da li da bi odvratio pažnju od u najmanju ruku čudnih postizbornih dešavanja na Kosovu i Metohiji ili i da bi zadržao akcenat na Srbima i Srbiji kao „lošim momcima“, uputio pismo visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbednost Evropske unije Kaji Kalas, u kome se požalio na sistematsko ugnjetavanje koje vlasti u Srbiji i zvanični Beograd vrše nad Albancima u Medveđi, Bujanovcu i Preševu, zbog čega traži reakciju međunarodne zajednice.
Profesor dr Stevica Deđanski, predsednik Centra za razvoj međunarodne saradnje, ovaj Kurtijev potez vidi kao njegov očajnički pokušaj da ostane faktor u političkom životu ali je, kako navodi, izabrao pogrešnu adresu.
„Pa nije on mogao da se žali nekoj normalnoj instituciji ili Americi već briselskom aparatu koji više nikoga ne predstavlja. Ti ljudi tamo su i postavljeni tamo zato da zagorčaju život Srbiji , od Tonija Picule do Kaje Kalas i svih ostalih uglavnom iz Letonije koji su svi antisrpski nastrojeni,“ ocenjuje Deđanski.

Pokušaj da se digne tenzija

Kako dodaje, naravno da Kurti u njima vidi saveznike i obraća im se u nadi da će moći na ovaj način da vrši neki uticaj, čak i ako ode sa vlasti.
„On je ideološki ostrašćen nacista, čovek koji je napravio pakao od života Srbima na KiM i to mu nije dosta već sada hoće da problem napravi i van administrativne linije Kosova i Metohije i da pobuni Albance koji žive na jugu Srbije. Dakle, njegova je misija da ostavi istoriji u amanet da je napravio još veći pakao Srbima i Srbiji nego što je to dosada uradio,“ smatra naš sagovornik.
Deđanski kaže da se uopšte ne iznenađuje ovim postupkom Kurtija, ali se iznenađuje odakle mu tolike ideje da smišlja nove i nove pakosti.

„Ali više nikoga nije briga šta kaže briselska komisija jer svet se menja. Brisel je obesmislio evropske vrednosti i život i mi moramo da se parcijalno brinemo o našim odnosima sa državama EU kao što je Mađarska, Španija i tako dalje. Brisel će verovatno Tramp da rasturi u param-parčad jer on ne trpi takve nadobudne likove koji ništa ne znaju,“ uveren je Deđanski.

On, međutim, ne isključuje mogućnost da se na jugu Srbije nešto zatalasa ili da se bar tako nešto pokuša od strane Albanaca jer su oni već više puta uz pomoć Kurtija iznosili svoj stav međunarodnim zvaničnicima o njihovom navodno „teškom položaju“ u Srbiji
„Vrlo je moguće da će ukoliko se na Kosovu i Metohiji postigne dogovor oko Zajednice srpskih opština isto to tražiti i Albanci sa juga Srbije jer su to već u više navrata zahtevali,“ kaže naš sagovornik.

Skretanje pažnje

Kurti je u pismu Briselu koje je objavio na društvenim mrežama naveo da se Albanci u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa suočavaju sa političkom, administrativnom, ekonomskom, kulturnom i identitetskom diskriminacijom, te da im je ugrožena bezbednost i egzistencija.
On tvrdi da srpska zajednica na Kosovu uživa prava i slobode, dok se Albanci u Srbiji suočavaju sa „administrativnim etničkim čišćenjem“.
Prema Kurtijevim rečima, više od 10 odsto Albanaca skinuto je sa biračkih spiskova, čime im je oduzeto pravo glasa.
Takođe, dodaje da se nezaposlenost u sredinama u kojima žive Albanci u Srbiji kreće od 30 do 70 odsto, što je mnogo više od srpskog proseka od 12 odsto.
Osudio je i uspostavljanje srpskih vojnih baza u Bujanovcu i okolini, a izrazio je i zabrinutost zbog obaveznog služenja vojnog roka koji je uvela Srbija, opisujući to kao ozbiljnu pretnju koja bi mogla da dovede do masovnog raseljavanja Albanaca.
I na kraju Kurti je zaključio pismo rečima da su postupci Srbije prema Albancima u 'dolini' s u suprotnosti sa principima demokratije, ljudskih prava i vladavine prava i zahtevaju hitnu reakciju i akciju Evropske unije i međunarodne zajednice.
Brojanje glasova na Kosovu i Metohiji - Sputnik Srbija, 1920, 09.02.2025
SRBIJA
Antisrpska politika nije dala rezultate: Šta su pokazali izbori na Kosovu i Metohiji
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Prvo nova obaveštenjaPrvo stara obaveštenja
loader
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala