00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Narodna banka Srbije zadržala referentnu stopu na istom nivou od 5,75 odsto

© Sputnik / Lola ĐorđevićZgrada Narodne banke Srbije
Zgrada Narodne banke Srbije - Sputnik Srbija, 1920, 13.02.2025
Pratite nas
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, 7,0 odsto, objavila je NBS.
Prilikom donošenja ovakve odluke, Izvršni odbor je istakao da se referentna kamatna stopa nalazi na nivou od 5,75 odsto od septembra 2024. godine, kada je u tekućem ciklusu ublažavanja monetarne politike smanjena za 25 baznih poena po treći put, nakon smanjenja u junu i julu iste godine.
Efekti navedenih smanjenja kamatne stope mogu se očekivati i u narednom periodu.
Izvršni odbor je naveo da je i pored kretanja inflacije u granicama cilja, neophodno nastaviti sa sprovođenjem oprezne monetarne politike, imajući u vidu uslove u međunarodnom okruženju.
O kompleksnosti tih uslova, kako je navedeno, govori činjenica da je globalna inflacija još generalno visoka, dok je istovremeno ekonomski rast u mnogim zemljama i regionima relativno spor.
Ipak, najviše zabrinutosti i dalje izaziva nepredvidivost makroekonomskih dešavanja u međunarodnom okruženju, pre svega rast geopolitičkih tenzija, jačanje protekcionizma i fragmentacije globalnog tržišta.
U skladu s ocenama vodećih relevantnih institucija, Izvršni odbor je imao u vidu da bi nove protekcionističke mere mogle da utiču na međunarodno makroekonomsko okruženje, trgovinske tokove i lance snabdevanja, sa posledicama na inflaciju i ekonomsku aktivnost, zbog čega je potrebna opreznost u vođenju monetarne politike.
Ocenjuje se da je opreznost potrebna i zbog neizvesnosti oko kretanja svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda, kao i pojedinih prehrambenih sirovina, koje su nedavno dostigle rekordne cene na svetskim berzama usled suše u zemljama koje su vodeći proizvođači.

Međugodišnja inflacija nastavila da se kreće unutar granica dozvoljenog odstupanja

Što se inflacije tiče, iz NBS su naveli u saopštenju da je u skladu sa najavama Izvršnog odbora, međugodišnja inflacija nastavila da se kreće unutar granica dozvoljenog odstupanja od cilja i u decembru je iznosila 4,3 odsto, što je i nivo oko koga se stabilizovala tokom druge polovine 2024. godine.
Istakli su da je opadajuća putanja međugodišnje inflacije tokom 2024. postignuta pre svega usporavanjem rasta cena hrane i energenata.
Smanjenju bazne inflacije koja predstavlja indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta, doprinele su mere monetarne politike NBS, niža uvozna inflacija i inflaciona očekivanja, kao i postepeno iščezavanje efekata eksternih šokova.
Ipak, kao i u drugim zemljama regiona, uključujući zonu evra, bazna inflacija se u drugoj polovini godine kretala iznad ukupne inflacije i u decembru je iznosila 5,3 odsto međugodišnje.
Kada je reč o predviđanjima za naredni period, istaknuto je da bi inflacija trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja, s tim da će se početkom ove godine kretati na sličnom nivou kao krajem 2024, a zatim će sredinom godine usporiti.
Usporavanju će, kako je navedeno, pre svega doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi i niža uvozna inflacija, kao i dolazak nove poljoprivredne sezone pod pretpostavkom da će ona biti prosečna.
Očekuje se da će i bazna inflacija usporiti u narednom periodu i postepeno se približiti ukupnoj inflaciji.
Izvršni odbor je razmatrao i aktuelna ekonomska kretanja i posebno istakao činjenicu da je smanjenje inflacije u Srbiji ostvareno uz zadržana pozitivna kretanja u realnom sektoru.
Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, rast bruto domaćeg proizvoda u poslednjem tromesečju 2024. iznosio je 3,3 odsto, a na nivou cele godine 3,9 odsto.
Posmatrano na nivou godine, bolja ostvarenja u industriji, pre svega prerađivačkoj, kao i u uslužnim sektorima više su nego kompenzovala negativne efekte suše na poljoprivrednu proizvodnju.
Pozitivan doprinos potekao je i od građevinarstva, zahvaljujući pre svega realizaciji infrastrukturnih projekata planiranih programom Srbija Ekspo 2027.
Ubrzanje rasta ekonomske aktivnosti očekuje se i u ovoj godini i to podstaknuto rastom domaće tražnje, ali ne u meri u kojoj bi to narušilo srednjoročnu cenovnu stabilnost.
Predviđa se da će se rast privatne potrošnje zasnivati na većem raspoloživom dohotku i pozitivnim trendovima na tržištu rada.
Rast investicija će se zasnivati na povećanoj profitabilnosti privrede u prethodnim godinama, očekivanom nastavku visokih priliva stranih direktnih investicija, planiranim kapitalnim izdacima države u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, kao i povoljnijim finansijskim uslovima zahvaljujući dosadašnjem ublažavanju monetarne politike NBS i Evropske centralne banke.
Na današnjoj sednici Izvršni odbor je usvojio februarski Izveštaj o inflaciji s novim makroekonomskim projekcijama, koje će detaljnije biti predstavljene javnosti na konferenciji za novinare 19. februara, kada će biti dodatno obrazložene i donete odluke monetarne politike.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala