00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Kad pauci postanu zombiji: Zašto je jedna gljivica nazvana vrstom iz noćnih mora

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / pauk
pauk - Sputnik Srbija, 1920, 03.02.2025
Pratite nas
Vrsta iz noćnih mora, gljivica koja pretvara pauke u zombije, pronađena je u barutani u Severnoj Irskoj. Otkrio ju je i klasifikovao tim naučnika koj je predvodio dr Hari Evans iz organizacije CAB, a nazvana je po legendarnom britanskom voditelju i prirodnjaku ser Dejvidu Atenborou.
Gljivica je primećena prvo na jednom primerku pauka Metellina merianae, pronađenom na plafonu barutane, a zatim i na jedinki vrste Meta menardi, saopštio je CABI. Nakon toga, speleolozi su pomogli u otkrivanju gljivice u pećinama, a nakon dodatnih analiza nova vrsta nazvana je – Gibellula attenboroughii.
Tokom ispitivanja, otkriveno je da su svi pauci, iako pripadnici vrsta koje se skrivaju u pećinama i imaju jazbine ispod kamenja, zaraženi stizali do plafona ili zidova. Ovi pauci, koji se po prirodi skrivaju na mračna mesta, kada ih gljivica napadne napuštaju svoje jazbine i mreže i odlaze da uginu na izloženim mestima. To je, navodi se, ponašanje slično ponašanju mrava u brazilskim šumama koje napada gljivica Ophiocordyceps.
CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / pauk
pauk - Sputnik Srbija, 1920, 03.02.2025
pauk
Otkako su prvi put otkrivene gljivice koje pretvaraju životinje u zombije to je inspirisalo nekoliko knjiga, video-igrica i TV serija poput „The Last of Us“.
Evans je za „Lajv sajens“ rekao da je proces infekcije ovom gljivicom složen i da je Gibellula attenboroughii evoluirala zajedno sa pećinskim paucima.
Kako je objasnio, spore prodiru u pauka i inficiraju njegov hemocoel, šupljinu u kojoj se nalazi ekvivalent krvi beskičmenjaka. Nakon što pauk napusti jazbinu, gljivica proizvodi toksin koji ubija domaćina, a onda koristi antibiotike da mumificira leš. Gljivica uzima sve nutrijente iz tela pauka, pa raste i izbacuje duge strukture koje služe za izbacivanje i širenje spora.
„Ova gljivica je pravi medicinski kovčeg s blagom. A postoji još mnogo gljivica koje ćemo tek otkriti. Carstvo gljivica možda ima 10, 20 miliona vrsta, ali je samo 1 odsto njih do sada opisan“, rekao je Evans.
Studija o novoj vrsti gljivica objavljena je u žurnalu „Fungal Systematics and Evolution“.
Kada je reč o Dejvidu Atenborou, u njegovu čast dosad je nazvano više od 50 različitih vrsta i to od biljaka, preko pleziosaurusa i riba do ptica i guštera.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala