© Sputnik / Lola ĐorđevićPovodom Dana Muzeja nauke tehnike, koji ove godine slavi 35 godina postojanja, javnosti je ekskluzivno predstavljeno pet predmeta iz kolekcije muzeja: praksinoskop (19. vek), model parne mašine (20. vek), francuski „fenjer” časovnik (18. vek), „Nokija” robot (20. vek) i muzička kutija eufonion (19. vek).

1/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Povodom Dana Muzeja nauke tehnike, koji ove godine slavi 35 godina postojanja, javnosti je ekskluzivno predstavljeno pet predmeta iz kolekcije muzeja: praksinoskop (19. vek), model parne mašine (20. vek), francuski „fenjer” časovnik (18. vek), „Nokija” robot (20. vek) i muzička kutija eufonion (19. vek).
© Sputnik / Lola ĐorđevićMuzička kutija Eufonion proizvedena je u Lajpcigu oko 1890. godine. Muzička kutija je bila u vlasništvu gospodina Mihajla Mitrovića, poznatog srpskog arhitekte i univerzitetskog profesora

2/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Muzička kutija Eufonion proizvedena je u Lajpcigu oko 1890. godine. Muzička kutija je bila u vlasništvu gospodina Mihajla Mitrovića, poznatog srpskog arhitekte i univerzitetskog profesora
© Sputnik / Lola ĐorđevićMuzička kutija Radi na principu opruge, koja se navija uz pomoć ručice koja se nalazi na bočnoj strani, a u pogon se stavlja ubacivanjem novčića

3/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Muzička kutija Radi na principu opruge, koja se navija uz pomoć ručice koja se nalazi na bočnoj strani, a u pogon se stavlja ubacivanjem novčića
© Sputnik / Lola ĐorđevićStilizovani otvor za ubacivanje novčića, iznad koga se nalazi metalna pločica sa natpisom da je za pokretanje muzičke kutije potrebno ubaciti jedan krajcer

4/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Stilizovani otvor za ubacivanje novčića, iznad koga se nalazi metalna pločica sa natpisom da je za pokretanje muzičke kutije potrebno ubaciti jedan krajcer
© Sputnik / Lola ĐorđevićFrancuski „fenjer” časovnik je jedan od ekskluzivnih predmeta koje posetioci mogu videti u sklopu stalne postavke „Aleksandar Despić” u samom muzeju

5/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Francuski „fenjer” časovnik je jedan od ekskluzivnih predmeta koje posetioci mogu videti u sklopu stalne postavke „Aleksandar Despić” u samom muzeju
© Sputnik / Lola ĐorđevićDizajn kazaljke, stilizovanog ljiljana, verovatno vodi poreklo još iz 15. veka, pod stilskim uticajem renesanse.

6/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Dizajn kazaljke, stilizovanog ljiljana, verovatno vodi poreklo još iz 15. veka, pod stilskim uticajem renesanse.
© Sputnik / Lola ĐorđevićMehanizam fenjer časovnika, smešten na njegovoj zadnjoj strani

7/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Mehanizam fenjer časovnika, smešten na njegovoj zadnjoj strani
© Sputnik / Lola ĐorđevićPrimerak sata Muzeja nauke i tehnike, poreklom iz Francuske, prepoznatljiv je po specifičnosti ovih satova - ima samo jednu kazaljku koja pokazuje sate. Fenjer satovi su vreme prikazivali sa greškom od oko 15 minuta dnevno

8/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Primerak sata Muzeja nauke i tehnike, poreklom iz Francuske, prepoznatljiv je po specifičnosti ovih satova - ima samo jednu kazaljku koja pokazuje sate. Fenjer satovi su vreme prikazivali sa greškom od oko 15 minuta dnevno
© Sputnik / Lola ĐorđevićSa pojavom sata sa klatnom, oni su postali tehnički prevaziđeni, do te mere, da su i mnogi fenjer satovi naknadno modifikovani, dodavanjem klatna

9/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Sa pojavom sata sa klatnom, oni su postali tehnički prevaziđeni, do te mere, da su i mnogi fenjer satovi naknadno modifikovani, dodavanjem klatna
© Sputnik / Lola ĐorđevićPraksinoskop je optički uređaj 19. veka. Francuski pronalazač Emil Rejno 1877. godine poboljšao je optičku igračku zootrop i predstavio novi, unapređeniji izum koji je nazvao Praksinoskop. Rejno je u muzeju Greven u Parizu 28. oktobra. 1892. godine na svom patentu „optičko pozorište“ predstavio crteže kao animaciju. Taj događaj smatra se prvom projekcijom crtanog filma u svetu

10/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Praksinoskop je optički uređaj 19. veka. Francuski pronalazač Emil Rejno 1877. godine poboljšao je optičku igračku zootrop i predstavio novi, unapređeniji izum koji je nazvao Praksinoskop. Rejno je u muzeju Greven u Parizu 28. oktobra. 1892. godine na svom patentu „optičko pozorište“ predstavio crteže kao animaciju. Taj događaj smatra se prvom projekcijom crtanog filma u svetu
© Sputnik / Lola ĐorđevićUređaj se sastojao od dva valjka. Veći valjak je bio otvoren sa gornje strane unutar kojeg se nalazio manji valjak. Na spoljnem, većem cilindru, nalazila su se 12 crteža, a na manjem, unutrašnjem valjku postavljena su 12. ogledala. Njegovim okretanjem crteži se reflektuju od niza ogledala postavljenih u sredini pa se stvarao utisak neprekidnih pokreta

11/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Uređaj se sastojao od dva valjka. Veći valjak je bio otvoren sa gornje strane unutar kojeg se nalazio manji valjak. Na spoljnem, većem cilindru, nalazila su se 12 crteža, a na manjem, unutrašnjem valjku postavljena su 12. ogledala. Njegovim okretanjem crteži se reflektuju od niza ogledala postavljenih u sredini pa se stvarao utisak neprekidnih pokreta
© Sputnik / Lola ĐorđevićModel parne mašine (20. vek). Model parne mašine je mala verzija parne mašine, koja predstavlja motor koji transformiše toplotnu energiju vodene pare u mehanički rad, najčešće u rotaciono kretanje, i prvenstveno je napravljena u obrazovne svrhe ili kao hobi.

12/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Model parne mašine (20. vek). Model parne mašine je mala verzija parne mašine, koja predstavlja motor koji transformiše toplotnu energiju vodene pare u mehanički rad, najčešće u rotaciono kretanje, i prvenstveno je napravljena u obrazovne svrhe ili kao hobi.
© Sputnik / Lola ĐorđevićParne mašine su se koristile kao pogon pumpi, parnih lokomotiva, parobroda i parnih traktora, te su bile temelj industrijske revolucije

13/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Parne mašine su se koristile kao pogon pumpi, parnih lokomotiva, parobroda i parnih traktora, te su bile temelj industrijske revolucije
© Sputnik / Lola ĐorđevićSamopokretna lokomobila( 1918-1936.) Lokomobila je zapravo pokretna parna mašina koja se zavisno od upotrebe mogla biti drumsko ili šinsko vozilo

14/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Samopokretna lokomobila( 1918-1936.) Lokomobila je zapravo pokretna parna mašina koja se zavisno od upotrebe mogla biti drumsko ili šinsko vozilo
© Sputnik / Lola ĐorđevićMuzej nauke i tehnike u Beogradu formalno je osnovan 6. oktobra 1989. godine, zalaganjem akademika Aleksandra Despića i profesora Milorada Ristića, a prvi put se javnosti predstavio u Galeriji SANU, oktobra 1990. godine, izložbom „Čovek i kamen”, pripremljenom u saradnji s Prirodnjačkim muzejom.

15/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Muzej nauke i tehnike u Beogradu formalno je osnovan 6. oktobra 1989. godine, zalaganjem akademika Aleksandra Despića i profesora Milorada Ristića, a prvi put se javnosti predstavio u Galeriji SANU, oktobra 1990. godine, izložbom „Čovek i kamen”, pripremljenom u saradnji s Prirodnjačkim muzejom.
© Sputnik / Lola ĐorđevićIstraživačka delatnost ovog muzeja obuhvata istoriju nauke, tehnike i tehnologije na teritorije Srbije. Osim izložbi koje obrađuju specifične naučne, tehničke i tehnološke fenomene, među rezultatima rada su zaštita i prezentacija naučne i tehničke baštine vanmuzejskog fonda.

16/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Istraživačka delatnost ovog muzeja obuhvata istoriju nauke, tehnike i tehnologije na teritorije Srbije. Osim izložbi koje obrađuju specifične naučne, tehničke i tehnološke fenomene, među rezultatima rada su zaštita i prezentacija naučne i tehničke baštine vanmuzejskog fonda.
© Sputnik / Lola ĐorđevićTri sidra iz vizantijskog perioda su po rečima zaposlenih u muzeju njihov najstariji eksponat

17/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Tri sidra iz vizantijskog perioda su po rečima zaposlenih u muzeju njihov najstariji eksponat
© Sputnik / Lola ĐorđevićSanitetska kočija za prevoz ranjenika korišćena u srpsko -turskim ratovima (1876-1878). Konstruktor ovog tipa kočija bio je Čeh Jaromir Mundi

18/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Sanitetska kočija za prevoz ranjenika korišćena u srpsko -turskim ratovima (1876-1878). Konstruktor ovog tipa kočija bio je Čeh Jaromir Mundi
© Sputnik / Lola ĐorđevićMikrofon sa koga su spikeri Radio Beograda, koji je nedavno proslavio 100 godina emitovanja, najavljivali emitovanje programa. Spikeri Stanislav Vinevar i Jelena Bilbija su rečima ovde radio Beograd godinama bojili etar

19/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Mikrofon sa koga su spikeri Radio Beograda, koji je nedavno proslavio 100 godina emitovanja, najavljivali emitovanje programa. Spikeri Stanislav Vinevar i Jelena Bilbija su rečima ovde radio Beograd godinama bojili etar
© Sputnik / Lola ĐorđevićRadio prijemnik Kosmaj 49 iz 1949. godine. Model „Kosmaj 49“ koji je proizveden 1949. godine, bio je baziran na Filipsovom BX373A modelu. Radio Industrija Nikola Tesla bila je prvi jugoslovenski proizvođač radio uređaja posle Drugog svetskog rata. Prvi model „Kosmaj 47“ proizveden je 1947. godine. To je ujedno bio i prvi narodni radio prijemnik, koji je po ceni bio znatno pristupačniji od modela iz uvoza.

20/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Radio prijemnik Kosmaj 49 iz 1949. godine. Model „Kosmaj 49“ koji je proizveden 1949. godine, bio je baziran na Filipsovom BX373A modelu. Radio Industrija Nikola Tesla bila je prvi jugoslovenski proizvođač radio uređaja posle Drugog svetskog rata. Prvi model „Kosmaj 47“ proizveden je 1947. godine. To je ujedno bio i prvi narodni radio prijemnik, koji je po ceni bio znatno pristupačniji od modela iz uvoza.
© Sputnik / Lola ĐorđevićTeslino kolumbovo jaje je naziv eksperimenta koji je Nikola Tesla proizveo 1888. godine, a prikazao 1893. godine na Svetskoj izložbi u Čikagu [1], da bi njime demonstrirao je efekat rotirajućeg magnetnog polja — stavljajući bakarno jaje u rotirajuće elektromagnetno polje tako da se rotira do vrha.
![Teslino kolumbovo jaje je naziv eksperimenta koji je Nikola Tesla proizveo 1888. godine, a prikazao 1893. godine na Svetskoj izložbi u Čikagu [1], da bi njime demonstrirao je efekat rotirajućeg magnetnog polja — stavljajući bakarno jaje u rotirajuće elektromagnetno polje tako da se rotira do vrha. Teslino kolumbovo jaje je naziv eksperimenta koji je Nikola Tesla proizveo 1888. godine, a prikazao 1893. godine na Svetskoj izložbi u Čikagu [1], da bi njime demonstrirao je efekat rotirajućeg magnetnog polja — stavljajući bakarno jaje u rotirajuće elektromagnetno polje tako da se rotira do vrha. - Sputnik Srbija](https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/0a/08/1178137271_0:0:3072:2048_600x0_80_0_1_2008f6a48142ca918070d76693f8b412.jpg)
21/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Teslino kolumbovo jaje je naziv eksperimenta koji je Nikola Tesla proizveo 1888. godine, a prikazao 1893. godine na Svetskoj izložbi u Čikagu [1], da bi njime demonstrirao je efekat rotirajućeg magnetnog polja — stavljajući bakarno jaje u rotirajuće elektromagnetno polje tako da se rotira do vrha.
© Sputnik / Lola ĐorđevićPrelep starinski šporet vraća posetioca u vremena naših baka i prabaka, i kuvanih jela koja su se "krčkala" na tihoj vatri

22/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Prelep starinski šporet vraća posetioca u vremena naših baka i prabaka, i kuvanih jela koja su se "krčkala" na tihoj vatri
© Sputnik / Lola ĐorđevićOrgulje stare više od veka koje su i danas u upotrebi

23/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Orgulje stare više od veka koje su i danas u upotrebi
© Sputnik / Lola Đorđević
Muzej nauke i tehnike, jedan je od najpopularnijih muzeja u Srbiji koji posetiocima nudi veliki broj izložbi i programa, čija edukativna vrednost i naučnopopularni pristup naučnim i tehnološkim temama privlače posetioce svih uzrasta kako iz zemlje tako i iz inostranstva.

24/24
© Sputnik / Lola Đorđević
Muzej nauke i tehnike, jedan je od najpopularnijih muzeja u Srbiji koji posetiocima nudi veliki broj izložbi i programa, čija edukativna vrednost i naučnopopularni pristup naučnim i tehnološkim temama privlače posetioce svih uzrasta kako iz zemlje tako i iz inostranstva.