- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Dan posle Crnog ponedeljka: Šta ruši američku ekonomiju i moć dolara

© AP Photo / Richard DrewBerza
Berza - Sputnik Srbija, 1920, 18.08.2024
Pratite nas
Dok se britanski ”Ekonomist” zabrinuto pitao kako je moguće da se, uprkos sankcijama Zapada, ekonomija Rusije s realnim rastom BDP-a od više od tri odsto razvija brže nego 95 odsto bogatih zemalja, zapadne berze protresao je prošlonedeljni Crni ponedeljak, strmoglavi pad vrednosti akcija koji je izbrisao stotine milijardi (uglavnom virtuelnih) dolara.
Do kraja nedelje ti virtuelni gubici nadoknađeni su podjednako virtuelnim dobicima i sve se više-manje vratilo na staro. Što ne znači da tako može i u nedogled, jer, američki državni dug probio je i granicu od 35 hiljada milijardi dolara, a opskurna koliko i (relativno) prosta špekulativna strategija s japanskim jenom preti dodatnim hiljadama hiljada milijardi štete. Koju, naravno, nema ko da plati a ceh će, shodno logici oligarhijskog kvazikapitalizma i prekomerne korupcije, snositi svi oni koji na toj špekulaciji nisu zarađivali ništa…

Špekulacija sa jenom

Uzroci berzanskog potresa prošle nedelje, objasniće Si-En-En, s jedne strane leže u pojedinim fundamentalnim slabostima američke ekonomije – razočaravajući profiti tehnoloških giganata i alarmantni signali na američkom tržištu rada, koji predstavljaju indikator ozbiljnog usporavanja najveće ekonomije sveta – međutim, kako se dodaje, ”finansijski zaokret koji je sipao ulje na vatru” bila je pomenuta špekulacija s jenom koja je ”toliko tehničke prirode”, objašnjava američka TV mreža, ”da čak i neki dugogodišnji investitori imaju poteškoća da je objasne ukratko”.
Ukratko – yen carry trade, špekulacija koja još nema adekvatan srpski prevod a svodi se na presipanje iz šupljeg u prazno u kojoj se zarađuju (ili gube) milijarde, svojevrsna piramidalna šema koja funkcioniše sve dok ne prestane da funkcioniše, sad preti da uzdrma čitavu konstrukciju. Iliti kulu od karata.
Ovo stoga što je, kako napominje londonski ”Fajnenšel tajms”, to najveća šema ove vrste u istoriji, vredna stotine hiljada, ako ne i čitave hiljade hiljada milijardi dolara. A sve je to napumpano u poslednje tri-četiri godine tokom kojih je Centralna banka Japana ostavila praktično nultu kamatnu stopu dok su ih svi ostali podigli do 4-5 odsto kako bi ukrotili inflaciju nastalu zbog prekomernog štampanja novca.
I onda su se investitori dosetili da pohrle u dotični yen carry trade, pozajmljujući jeftino u jenima i kupujući bilo šta drugo s kamatom većom od nula. Ekstraprofiti bez mnogo napornog rada su, pritiskom na jedno ili dva dugmeta, ostvarivani na toj razlici u visini kamata – vraćali su praktično samo ono što su i pozajmili, a zarađivali na kamati na ono što su tim pozajmljenim novcem kupili – i sve je to lepo funkcionisalo, kao Dafina i Jezda nekada u Srbiji, sve dok i japanska centralna banka nije postala prinuđena da podigne referentnu kamatnu stopu. Što je ojačalo jen i čitavu špekulaciju učinilo preskupom umesto profitabilnom, pa su špekulanti panično krenuli da rasprodaju ono što su kupili – jer su sad prinuđeni da vrate znatno više nego što su pozajmili, pa nema zarade nego samo gubitka – i tako je pokrenuta spirala kojoj se, upozoravaju iz Džej Pi Morgan Čejs banke, kraj još ne nezire…

Rekordni dug i deficit

Zapadnom finansijskom sistemu iz Japana preti još jedna opasnost, upozorava konzervativna Heritidž fondacija iz Vašingtona – penzioni fond koji raspolaže s 400 milijardi dolara američkih državnih obveznica. I koje će možda morati da rasproda da bi podržao ugroženi jen. U kombinaciji s Rusijom koja se rešila svojih dolarskih rezervi, i sa Kinom koja to ubrzano čini tako da je u proteklih pet godina likvidirala čak trećinu svojih pozicija u američkim državnim obveznicama, ovo bi stvorilo dramatičan pritisak i izazvalo dodatni rast kamata na američki državni dug. Koji već sada prevazilazi spomenutih 35 hiljada milijardi dolara, pri čemu je u junu samo na kamate plaćeno rekordnih 140 milijardi dolara. Uz deficit od 1,500 milijardi tokom ove fiskalne godine, stanje očigledno postaje sve kompleksnije…
Kakvo je stanje američke ekonomije? Kakva je budućnost dolarskog finansijskog sistema? I zašto čak i ministarka finansija SAD Dženet Jelen priznaje da američke sankcije ugrožavaju globalnu hegemoniju američkog dolara?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” razgovarali ekonomista Bojan Dimitrijević i savetnik za razvoj i ulaganja Mahmud Bušatlija.
Pogledajte emisiju:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala