- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Kapetan američkog broda se oprostio, imaju li Amerikanci odgovor za „pirata“ koji je na vidiku

© Tanjug / AP/Andrew HarnikPredsednik SAD Džozef Bajden
Predsednik SAD Džozef Bajden - Sputnik Srbija, 1920, 22.07.2024
Pratite nas
Povlačenje Džozefa Bajdena iz predizborne trke eksperti različito tumače. Jedni smatraju da je Bajden na taj način „spasio čast“ i povećao šanse demokrata na predstojećim izborima, dok drugi ocenjuju da je to „zakasnela odluka“, koja daje prednost republikanskom kandidatu Donaldu Trampu.
"Običnim Amerikanacima je sada predstavljena situacija na sledeći način - kapetan broda se oprašta od vas i želi vam bezbednu plovidbu, pred nama su pirati, ali ipak, imamo zamenu. Istina, možda se ne snalazi baš najbolje, ali postoji. I naravno, ovo je neočekivana promena za biračko telo, mada ona u principu nije toliko neočekivana koliko je iznenadna. Demokratska stranka je morala nekog da predstavi i tako su predstavili alternativu Džou Bajdenu, a kako ne bi potpuno izgubili, birajući manje zlo, sponzori – veliki i mali - odmah su uložili velika sredstva na Kamalu Haris i tako joj dali podršku“, kaže ruski ekspert Grigorij Jarigin.
Ko god da bude novi predsednik Sjedinjenih Država, nakon novembarskih izbora, ne treba očekivati zaokrete u američkoj spoljnoj politici, a posebno ne prema Rusiji, koju Vašington, zajedno sa Kinom, vidi kao najvećeg geopoličkog neprijatelja, kojeg po svaku cenu želi da oslabi. U ovome su saglasni i ruski političari, eksperti i govotovo celokupna ruska javnost.
Milijarder Elon Mask smatra da je Kamala Haris „marioneta” Aleksandra Soroša, sina američkog finansijera Džordža Soroša. Bil i Hilari Klinton su podržali njenu kandidaturu, dok izjave Baraka Obame i Nensi Pilosi nagoveštavaju da se može pojaviti i neki „izuzetan kandidat“.
Jarigin ocenjuje da je počela unutrašnja borba unutar Demokratske stranke, u kojoj učestvuju različite elite i različite grupe uticaja. Oni će se sada boriti da proguraju svog kandidata i taj kandidat će zapravo biti glavni, smatra on.
Kamala Haris nema isti potencijal za izbore kao Donald Tramp, ona ne može da se nosi sa njim. Sada je intriga ko će biti taj kandidat“, dodaje Jarigin.

Za koga bi glasali Rusi na američkim izborima

Demokrate će održati konvenciju u Čikagu, najverovatnije od 19. do 22. avgusta, a ono što je trebalo da bude, kako su to zapadni mediji nazvali, „krunisanje Bajdena“ sada postaje otvoreno takmičenje na kojem će biti doneta odluka o novom kandidatu.

„I tamo se može pojaviti potpuno novi kandidat, neko koga trenutno ne razmatramo kao alternativu Džou Bajdenu ili Kamali Haris. Mislim da demokrate ne treba potcenjivati. Oni imaju plan i pripremili su se za njega. Bajdenova odluka da se povuče iz trke bila je jedna od faza u sprovođenju tog plana. Siguran sam da je debatu dogovorila Demokratska stranka kako bi se Džou Bajdenu dao signal da na ovim izborima ne može da pobedi kao kandidat“, kaže Jerigin, ističući da Kamala Haris ne može da „zaustavi Trampa“, kaže Jarigin.

Istraživanja javnog mnenja, sprovedena u Rusiji, pokazuju da izborna kampanja u Sjedinjenim Državama privlači pažnju većine Rusa – čak 63 odsto njih prati dešavanja s druge strane okeana. Kada bi Rusi imali priliku da glasaju na američkim izborima, njih 42 odsto bi izabralo republikanskog kandidata Donalda Trampa, a četiri odsto njih bi u ovom trenutku izabralo bivšeg demokratskog kandidata Džoa Bajdena, a 38 odsto uopšte ne bi glasalo.
Eksperti objašnjavaju da su simpatije Rusa prema Trampu veće nego prema Bajdenu, koji predstavlja oličenje agresivne linije Zapada, ali istovremeno građani Rusije ne gaje iluzije i ne smatraju Trampa „proruskim“, niti računaju na oštar zaokret u politici i otopljavanju u bilateralnim odnosima sa Rusijom, ako on pobedi.

Hoće li Tramp zaustaviti sukob u Ukrajini

Rodion Mirošnik, ambasador pri ruskom Ministarstvu spoljnih poslova zadužen za zločine kijevskog režima, smatra da u slučaju Trampove pobede na predsedničkim izborima na njega može biti izvršen pritisak koji mu neće dozvoliti da napravi značajne promene u politici SAD prema Ukrajini. Tema Ukrajine neće iščeznuti iz izborne retorike predsedničkih kandidata, kao ni iz američke politike posle izbora, jer su do sada u to uložene ogromne pare.
Mirošnik smatra da sukob u Ukrajini neće biti rešen čak i ako Tramp bude izabran za predsednika, a sličnog je mišljenja i ruski ekspert Mihail Smolin, uprkos tome što je Tramp ranije najavio da će rešiti sukob u Ukrajini i pre svoje inauguracije ako pobedi na izborima.
„Čini mi se da ne treba mnogo da se nadamo da će Tramp doći i rešiti ovaj problem i još da će ga rešiti u našu korist. Podsetiću da je tokom prethodnog Trampovog mandata uvedeno dosta ograničenja u odnosu na našu zemlju. Mislim da se spoljna politika SAD neće mnogo promeniti. Druga stvar je što Tramp možda može biti ekonomičniji u trošenju na Ukrajinu“, kaže Smolin.
Prema njegovom mišljenju, čak i ako pobedi demokratski kandidat, Ukrajina ne treba da računa na preveliku pomoć.
U svakom slučaju, prioritet Rusije ostaje ostvarenje ciljeva specijalne operacije, a ne rezultati izbora u SAD, saopštio je Kremlj.
Predsednički izbori u SAD su 5. novembra, a pobedniku predstoji četvorogodišnji mandat. Inaguracija novog predsednika je u januaru 2025. godine, a do tada dotadašnji predsednik obavlja dužnost.
Pogled na moskovski Kremlj - Sputnik Srbija, 1920, 22.07.2024
RUSIJA
Kremlj o povlačenju Bajdena: Ništa nas ne čudi kad je Amerika u pitanju
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala