- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Pištolj držala liberalna Evropa: Zapad „dokazuje“ da su Raisi i Fico sami krivi za ono što se desilo

© AFP 2023 / ATTILA KISBENEDEKRobert Fico
Robert Fico - Sputnik Srbija, 1920, 21.05.2024
Pratite nas
Neshvatljivo je da su dva čoveka koji misle drugačije od preovlađujućeg narativa na Zapadu, iranski predsednik koji je poginuo u nesreći i slovački premijer koji je bio žrtva atentata, u vodećim svetskim medijima predstavljeni kao vrlo loši ljudi koji su možda i zaslužili to što im se desilo i da su sami krivi, kaže novinar Ljiljana Smajlović.
Kako onda ubediti ljude da je čista slučajnost da su to doživeli baš oni koji su gurali prst u oko najvećim silama i medijskoj i propagandnoj mašineriji Zapada, pita se Smajlovićeva, autor emisije „Relativizacija“.
Posebno je, kaže ona, upozoravajuća atmosfera u Evropi.
„Kad glavni mejnstrim zapadni mediji objašnjavaju da je Slovačka polarizovana uvek je jasno ko je krivac za polarizaciju — to je onaj ko nije deo vladajuće ideologije, ko nije u klubu glavnih liberalnih zemalja. I onda kad neko izvrši klasični politički atentat nikad nećete naći da je proevropski fanatik pokušao ubistvo nego je postao vuk samotnjak“, opisuje situaciju novinarka.

Pištolj uperen u Fica držala liberalna Evropa

Stekne se utisak, upozorava Smajlovićeva, da nisu krivi oni koji ne mogu da podnesu da neko dobije izbore, a Fico ih je dobio kao opozicija.
„Politika počinje da se predstavlja kao borba između dobra ili zla, a sa zlom se ne pregovara i to su opasne reči. U takvoj situaciji atentator ima pištolj u džepu, a čita da jedna strana hoće da uništi svetlu budućnost zemlje i institucije i pomisli — ako nema ko, ja ću da spasim naciju. Prvi put možemo da govorimo o tome šta može da izazove kampanja mržnje. To je nešto od čega možete da se prepadnete. To je opasna retorika“.
Zato je, naglašava Smajlovićeva, pištolj uperen protiv slovačkog premijera Roberta Fica držala liberalna Evropa — nisu ga držali ni Putin ni konzervativna društvena uverenja, već čovek proevropskih uverenja i to će sada svi da vide.

Pouka za Srbiju

Smajlovićeva iz atentata na Fica izvlači i važnu pouku za Srbiju:
„Možete da budete i članica NATO, i EU i ništa vam to ne vredi, nikad niste jedan od njih. Ja to govorim kao neko ko je pristalica evropskog puta. Ali ovo kako se o Ficu govori i piše je stvarno zastrašujuće, tu ti jasno daju do znanja da nikad ne možete postati njima ravni. Niko neće ući u EU dok se ne promeni način glasanja i ukine pravo veta. A to znači i ukidanje ravnopravnosti svih članica. Dakle, već znamo da nećemo biti ravnopravni. I drugo, ako bilo šta kažete, nek i sve uradite, ništa ne vredi, opet će vas gledati sumnjičavo, ne delite njihovu rusofobiju, ne delite uverenje da su oni centar sveta“.
Za istoričara Sašu Adamovića napad na Fica je jedan od dokaza da demokratije u Evropi odavno nema i da se ona obično koristi kao etiketa za označavanje određenih političara.
„Ako kažeš da je neko demokrata on je obavezno prozapadni, liberalno orijentisan, ako kažeš da je antidemokrata onda je suprotno od toga. Zato i ne čudi ovaj odnos, bilo je za očekivati da prozapadni mediji karakterišu atentat na Fica onako kako nikad ne bi karakterisali atentat na nekog prozapadnog političara. On nije izbegao nijednu ružnu reč iako se još bori za život“, konstatuje Adamović.
Takva je, kaže, i matrica po kojoj funkcionišu zapadni mediji u koje su ljudi, smatra, izgubili svako poverenje.
„Tamo je važna propaganda, a ne istina o onom što se dešava, jednostavno, mora da se nametne određeni narativ i on se nameće po svaku cenu. Utisak je da ako dovoljno dugo ponavljaju laži iz svoje propagande one su obavezno veoma krupne ali moraju da budu dosledno i dugo ponavljane kao da će posle toga postati istina, da će to postati stvarnost iako sa stvarnošću nema veze“, kritičan je istoričar.
On nema dileme da je pokušaj atentata na predsednika ili premijera uvek neka vrsta pokušaja državnog udara.
„Ali onog trenutka kad pronađete čoveka kog ćete nazvati vukom samotnjakom rekli ste da nikakva istraga nije ni potrebna, to je neki ludak kog treba smestiti u odgovarajuću instituciju, nema potrebe da se bavimo istragom i pronađemo prave krivce. Radi se dakle o politici, očito je Fico, kao što je i Viktor Orban uradio, iskočio iz dozvoljenog zapadnog narativa i početo da govori nešto što je mnogo bliže istini nego što nameće taj zapadni narativ i zapravo priprema situaciju kada stvari mogu da postanu još ozbiljnije — da se EU možda inficira idejama Fica i Orbana, odnosno da se dovede u pitanje kompletan zapadni narativ, a to znači da je Zapad u ozbiljnoj krizi“.

Skepsa oko pogibije iranskog predsednika

Po mišljenju Adamovića, najveći broj slučajeva političkih atentata dešava se iz spoljnopolitičkih razloga — „kad jedna država vodi politiku koja se ne dopada nekim centrima moći i onda se likvidacijom onog ko vodi tu politiku stvari preokreću“.
Za našeg sagovornika je zato razumljivo što se čuje skepsa u vezi sa mogućim uzrocima pada Raisijevog helikoptera, pa i to što se Izrael oglasio da kaže da nije umešan u to.
„Ako bismo pravili top listu onih koji bi potencijalno mogli da budi osumnjičeni za praktično atentat na iranskog predsednika svima prvo padne na pamet Izrael, i to nije bez razloga“, kaže Adamović i podseća da je Izrael izuzetno zainteresovan za ono što se događa u Iranu jer je po mišljenju Izraelaca Iran njihov najveći neprijatelj.
Iako će, kako ističe, proći još dana dok se ne saznaju pojedinosti nesreće u kojoj je poginuo Raisi, Iran će vagati šta će da uradi, čak i ako istraga pokaže da je Izrael možda učestvovao u tome.
„Upiranje prsta u Izrael bukvalno bi značio rat sa tom zemljom, a u proteklom periodu videli smo da Iran želi da po svaku cenu taj rat izbegne“.
Smajlovićeva, s druge strane, smatra da premda je logično pretpostaviti da će prve sumnje i optužbe idu na račun Izraela, ličnosti poput Raisija se ne ubijaju - osim ako imate nameru da izazovete svetski rat.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala