Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Sednica PS Saveta Evrope o članstvu tzv. Kosova: „Srbija će razmotriti da li ostaje u organizaciji“

© Sputnik / Vladimir Fedorenko / Uđi u bazu fotografijaPlenarna sednica zimskog zasedanja Parlamentarne skupštine Saveta Evrope
Plenarna sednica zimskog zasedanja Parlamentarne skupštine Saveta Evrope - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2024
Pratite nas
Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PSSE) na prolećnom zasedanjurazmatrala je preporuku za prijem tzv. Kosova u Savet Evrope i usvojila je taj predlog. Šef srpske delegacije u Parlamentarnoj skupštini SE Biljana Pantić Pilja izjavila je tokom sednice da će Srbija razmotriti da li će ostati član organizacije koja ne poštuje međunarodna prava.
"Gospođo Bakojani, čestitam vam jer ćete ući u istoriju kao neko ko je na najbrutalniji način prekršio sve zakone na kojima je ova institucija zasnovana", rekla je Pantić Pilja obraćajući se izvestiocu za prijem tzv.Kosova u Savet Evrope Dori Bakojani.
"Primate nešto što nije država, kršeći sve procedure", rekla je ona.
Samo evropska zemlja koja poštuje vladavinu prava, manjinska prava, može postati član SE, podsetila je Pantić Pilja.
Ona je govorila o brojnim primerima kršenja prava Srba na KiM.
"Zašto ne govorite o pravima Srbima? Kurti sprovodi progon i gotovo 14 odsto Srba je napustilo KiM. Srbi doživljavaju etničke napade a vi ne marite, prištinske vlasti hapse, plene, pucaju na Srbe", istakla je Pantić Pilja.
"Ovo što radite je presedan kojim otvarate Pandorinu kutiju. Pokazujete da teritorijalni integritet vam ne znači ništa", istakla je šefica srpske delegacije.
KiM će uvek biti deo Srbije, mi smo mala zemlja, ali se nikada nećemo predati, dodala je ona.
"Razmotrićemo da li ćemo ostati član organizacije koja ne poštuje međunarodna prava", rekla je Pantić Pilja i završila izlaganje rečenicom na srpskom: "Živela Srbija".
Izvestilac za prijem Kosova u Savet Evrope Dora Bakojani iznela je ranije, u delu sednice Parlamentarne skupštine posvećenom njenom izveštaju, da smatra da bi ovo telo trebalo da pošalje preporuku Komitetu ministara za članstvo tzv. Kosova u Savetu Evrope.
Bakojani je istakla da se njen izveštaj ne bavi statusom tzv. Kosova, jer, da je to od nje traženo, kako je dodala, svakako ne bi preuzela funkciju izvestioca i saglasila bi se sa stavom Grčke.
Navela je da je tokom svog rada dugog 301 dan obavila dve posete, imala četiri različite sednice i više desetina sastanaka širom Evrope, te da „nijedan kamen nije ostao neokrenut u pripremi izveštaja“.
„Ovaj izveštaj je posvećen ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava u regionu. Od početka sam rekla da on nema nikakve veze sa priznanjem ili nepriznanjem Kosovo, to ostaje na državama članicama“, podvukla je ona i dodala da su ugledni pravnici ocenili da su zakoni na Kosovu u skladu sa standardima SE, da se Kosovo može smatrati funkcionalnom parlamentarnom demokratijom, u kojoj se poštuje nezavisnost pravosuđa.
„Pravnici su ocenili da bi proširenje pravnog akta SE doprinelo daljem jačanju ljudskih prava na Kosovu. Kosovo je u saglasnosti sa pravilima za pristup SE“, podvukla je ona.
Bakojani je istakla da su, i pored pogoršanja situacije na tzv. Kosovu, posebno u vezi odnosa prema manjinskim zajednicama, vlasti odlučne da promene stanje. Ukazala je da je u svom izveštaju podvukla tri stvari koje je potrebno hitno sprovesti.
Prva je implementacije odluke Ustavnog suda u vezi imovine manastira Visoki Dečani, drugi vezano za eksproprijaciju imovine manjinskih zajednica i treće uspostavljanje Zajednice srpskih opština.
„Iako su mnogi upozoravala da ne može da se očekuje napredak po ovim tačkama, ostvarili smo napredak. S ponosom mogu da vas informišem da je SE uspeo da reši pitanje otvoreno od 2016., a to je povratak imovine najvažnijem srpskom manastiru, što predstavlja veliku pobedu vladavini prava i srpskoj zajednici“, podvukla je ona.
Navela je da, za razliku od imovine manastira, pitanje eksproprijacije predstavlja proces. Prenela je da su se vlasti Kosova obavezale da će buduća pitanja eksproprijacije biti sprovedena u skladu sa zakonima, koji moraju biti usaglašeni sa Ustavom i u skladu sa zaštitom imovine SPC. Istakla je da, ako se Komitet ministara odluči da primi Kosovo, treba biti jasno da će svaka eksproprijacija biti predmet suda.

Dora Bakojani: ZSO je najveće otvoreno pitanje

„Od početka sam stavila do znanja da smatram uspostavljanje ZSO unutrašnjim pitanjem Kosova, jer se ono tiče samo građana Kosova. Uložila sam napor u materijalizaciju ZSO, ali nažalost to pitanje nije moguće rešiti, jer je ono osnova dijaloga od 2013. godine. Ohridski sporazum jasno ukazuje da svaki pregovori o uspostavljanju Zajednice moraju biti održani u okviru dijaloga. ZSO je trenutno nedostižno, a Komitet ministara to pitanje mora uzeti u obzir“, objasnila je ona.
Bakojani je istakla da na osnovu tih faktora smatra da Parlamentarna skupština treba da uputi preporuku Komitetu ministara u korist članstva tzv. Kosova u SE.
„Nadam se će danas PS SE podvući potrebu da se pod demokratski kišobran uvede daljih dva miliona ljudi“, kazala je ona.
Bakojani je ukazala da je, od kada je njen izveštaj objavljen, bila izložena napadima, a najagresivniji komentari su dolazili iz članica koje ne priznaju Kosovo.

Maja Vukićević: Kosovo je kamen temeljac religije i istorije Srba

Maja Vukićević, predstavnica Crne Gore ponovila je da je već odavno rekla da neće glasati za ulazak Kosova u Savet Evrope, i naglasila da predstavnici imaju pravo da takve odluke donose samostalno uprkos zvaničnoj politici njene zemlje.
U delegaciji Crne Gore biće glasova "za" i "protiv", dodala je.
"Za nas Srbe, bez obzira na to gde živimo, Kosovo je kamen temeljac naše religije i istorije. Slažem se da treba da gledamo u budućnost i gradimo mostove saradnje, ali mislim da ne gurajući Kosovo u članstvo Saveta Evrope ne pomažemo dijalogu Beograda i Prištine.
Ona je podsetila da većina članica UN ne priznaje Kosovo kao samostalnu državu.
"Moramo poštovati teritorijalni integritet država, jer ako to ne radimo, vratiće nam se kao bumerang. Nema potrebe da se proces sili, budući da može imati brojne štetne posledice. Savet Evrope treba da doprinese dijalogu i saradnji. Nadam se da će odluka koja se donese biti odgovorna i promišljena".

Borenović: Svetski rekord u kršenju međunarodnog prava

Branislav Borenović iz BiH rekao je da je ovo "svetski rekord" u kršenju demokratskih prava i međunarodnog prava.
"Tu teritoriju ne priznaje više od pola sveta. Podsećam vas da prištinske vlasti i njihove jednostrane akcije krše međunarodne sporazume. Priština ništa nije uradila da ispuni Briselski sporazum. Vi ovo radite u trenutku dok Priština i Beograd pokušavaju da napreduju u dijalogu. Pravite opasan presedan i urušavate temelje Saveta Evrope", rekao je.

Izraziti antisrpski govor ukrajinskog predstavnika

AleeksejGončarenko iz Ukrajine čestitao je tzv. Kosovu i naveo da Priština 100 odsto zaslužuje članstvo u Savetu Evrope, i dodao da je siguran da će odluka biti pozitivna.
"Ovo je sjajan trenutak ne samo za Kosovo, ne samo za Balkan, već za sve nas. Tirani i imperatori pokušavaju da uzvrate udarac", rekao je on dodajući da se to ne sme dozvoliti.
"Rusija na Balkanu doliva ulje na vatru, a ovo je jedan korak unazad od svega tog. Kosovo ne sme biti siva zona, Kosovo mora biti član Saveta Evrope", rekao je Gončarenko dodajući da tzv. Kosovo zaslužuje da bude deo slobodnog sveta.
Srbiju je upozorio da nikad neće nikada uspeti da obnovi srpsko carstvo.
"Nema više ni ruskog ni bilo kog carstva. Udaljite se od Putina“, kazao je on.

Francuska protiv zaoštravanja situacije

Alen Milon iz Francuske rekao je da je ovo "specijalan zahtev" jer ne priznaju sve države tzv. Kosovo.
Govorio je o vraćanju imovine Dečanima, a ponadao se će smena gradonačelnika smanjiti tenzije.
"Odnosi Kosova i Srbije su u fokusu naše pažnje, ne želimo da pogoršamo situaciju, bezbednosnu situaciju. Zato je važno da se Kosovo pridržava obaveza koje su prihvatili njegovi zvaničnici, a to su osnivanje ZSO, pitanja eksproprijacije zemljišta i druga osetljiva pitanja oko kojih očekujemo napredak", rekao je on i podvukao da će ulazak tzv. Kosova u Savet Evrope biti veoma pozitivan za sve stanovnike Kosmeta.

Cipras: Dosad učinjeno nije dovoljno za podršku pristupanju Prištine u Savet Evrope

Predstavnik grupe liberala i demokrata (ALDE), nekadašnji premijer Grčke Aleksis Cipras rekao je tokom rasprave da je Priština "konačno" odlučila da primeni odluke tzv. ustavnog suda o manastiru Dečani, ali je dodao da to ne može biti dovoljno za podršku pristupanju.
Cipras je rekao da su potrebne akcije u vezi sa zakonom o eksproprijaciji i dobronamerni predlozi za formiranje Zajednice srpskih opština, uključujući i mapu puta.
Predstavnik mađarske delegacije Zolt Nemet rekao je da Evropska konzervativna partija, iako u principu podržava članstvo tzv. Kosova u PS SE, ali ne može da prihvati izveštaj Bakojani.
On je naveo da je neformiranje ZSO prvi razlog i dodao da ukoliko PS SE odustane od toga sumnja da će tzv. kosovske vlasti ikada formirati ZSO i upitao predstavnike Odbora za politička pitanja zbog čega nisu prihvatili dva amandmana koji se tiču tog pitanja.
Nemet je ocenio i da nepoštovanje legitimnog srpskog interesa ugrožava međunarodnu stabilnost i unutrašnju stabilnost Srbije i da to nije u interesu SE.
"Nadam se da će Komitet ministara biti malo mudriji od nas i uspeti da ubedi Kosovo da je ZSO od suštinskog značaja za članstvo u SE. Nadam se da ćemo uspeti da zadržimo Srbiju u Savetu Evrope i uticaj Saveta Evrope u odnosu na regionalnu stabilnost Zapadnog Balkana", rekao je Nemet.
Predlog Dore Bakojani podržale su političke grupe Alijanse liberala i demokrata za Evropu (ALDE), grupa Evropske narodne partije (EPP/CD), i grupa socijalista, demokrata i zelenih (SOC).

Konačna odluka od 16. do 17. maja

Za usvajanje predloga potrebno je da glasa dve trećine prisutnih poslanika PSSE.
Konačnu odluku o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope treba da donese Komitet ministara na sednici koja bi trebalo da bude održana od 16. do 17. maja u Strazburu.
Predsednik Aleksandar Vučić rekao je u ponedeljak da je ta sednica bila zakazana za 11. maj, ali da će najverovatnije biti održana 16. maja, ukoliko ne dođe, kako je rekao, do određenih pomeranja.
On je izrazio uverenje da ipak postoji šansa da se, zahvaljujući francuskom zalaganju razmisli o odlaganju i o nekim drugim stvarima, kao i da je Srbija poslala mnogo zvaničnih pisama i objašnjenja na različite adrese.
Srpska delegacija u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope podnela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem tzv. Kosova u Savet Evrope, a jednim od njih traži se odlaganje odluke o zahtevu Prištine za članstvo.
U tekstu, u koji je Tanjug imao uvid, amandmanom pod brojem devet se predlaže da Skupština preporuči Komitetu ministara SE da odloži odluku o zahtevu za članstvo dok Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, kako se navodi, „ne utvrdi ili odobri status Kosova i Metohije“.
Pored ostalog, srpska delegacija je tražila i da se predloženi tekst izmeni tako da osnivanje ZSO bude preduslov za nastavak procesa razmatranja aplikacije tzv. Kosova, a ne post-pristupna obaveza kako stoji u preporuci.
Protiv članstva tzv. Kosova u Savetu Evrope glasaće Mađarska i Španija.
Tzv. Kosovo je kandidaturu za članstvo podnelo pre dve godine, a prihvaćena je na sednici aprila prošle godine kada ju je podržalo 33 od ukupno 46 država članica Saveta Evrope, sedam zemalja bilo je protiv, pet uzdržano, jedna nije glasala.
PSSE je parlamentarni ogranak Saveta Evrope, međunarodne organizacije koju čini 46 zemalja. To je jedan od dva statutarna tela Saveta Evrope, zajedno sa Komitetom ministara, izvršnim telom koje predstavljaju vlade država članica.
Dok u Komitetu ministara svaka država članica ima jedan glas, u Parlamentarnoj skupštini broj predstavnika, a samim tim i glasova, određuje veličina zemlje.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala