- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Odmazda Irana i iznenadno povlačenje iz Pojasa Gaze

© AP Photo / Vahid SalemiIranska revolucionarna garda
Iranska revolucionarna garda - Sputnik Srbija, 1920, 13.04.2024
Pratite nas
Važna vest ako je istina, ukazao je Džordž Galovej, britanski poslanik čuven po svom protivljenju agresivnom imperijalizmu Zapada i podršci Palestini, na tvrdnju ”Džeruzalem posta” da je ”Iran ponudio da ne odgovori na napad u Damasku ako SAD obezbede primirje u Gazi”. Vest je, međutim, potom dopunjena: Amerika demantuje izveštaje o takvoj ponudi Irana.
Da bi usred ovoliko oprečnih informacija stiglo i iznenadno obaveštenje da se izraelska vojska povlači iz Pojasa Gaze iako nijedan od dva glavna proklamovana cilja nije ispunjen. Niti je palestinski Hamas uništen – čak i po diskutabilnoj računici premijera Benjamina Netanjahua o tri četvrtine uništenih bataljona te organizacije, što Netanjahu ponavlja već mesecima – niti je oslobođeno 129 izraelskih talaca koje Hamas negde u zatočeništvu drži još od šokantnog 7. oktobra prošle godine.

Zatišje pred buru

”Da li se ovako završava rat”, rezignirano pita David Horovic, osnivač publikacije ”Tajms of Izrael”, dok su iz Kaira, gde je za vikend putovao i direktor CIA Vilijam Berns, ponovo stigle i pomalo ohrabrujuće vesti o pregovorima o primirju u Gazi – onom koje je Iran zatražio ili nije zatražio kao svoj uslov da ne odgovori Izraelu za napad u Damasku.
Ili je pak sve to samo poslovično zatišje pred buru i dalju eskalaciju sukoba na Bliskom istoku?

Ubistvo u Damasku

Najnoviji krug zaoštravanja izazvan je akcijom Izraela koja je, i pored svega što je ta država dosad uradila u obračunu sa svojim neprijateljima u regionu, predstavljala potez bez presedana – 1. aprila izraelski avioni F-35 ispalili su šest projektila na zgradu ambasade Irana u glavnom gradu Sirije Damasku. Ubijeno je 16 osoba, a među njima i komandant elitnih Kuds snaga iranske Islamske revolucionarne garde, brigadni general Muhamed Reza, i još 7 visokih oficira.
Ubijeni general Zahedi, bliski saradnik generala Kasima Sulejmanija koji je ubijen u američkom napadu dronom 2020. godine, kako navodi ”Gardijan”, bio je ključna figura u odnosima Irana i libanskog Hezbolaha, dok ”Njujork tajms” prenosi tvrdnje svojih anonimnih izvora – koje, naravno, nije moguće verifikovati – da je meta izraelskog napada na diplomatsko predstavništvo Irana bio sastanak iranskih obaveštajnih oficira i palestinskih militanata, uključujući lidere Islamskog džihada, o nastavku rata u Pojasu Gaze.

"Cionistički režim biće kažnjen"

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei nije imao druge nego da obeća osvetu – ”Cionistički režim biće kažnjen… Nateraćemo ga da zažali zbog ovog i drugih zločina koje je počinio”, poručio je – a sličnu poruku pretnje Izraelu – da je ”prešao sve crvene linije” i da su ”sve države informisane da će kazna definitivno uslediti” – uputio je i iranski šef diplomatije Husein Amir-Abdolahjan iz Damaska koga je demonstrativno posetio u danima koji su usledili posle zvaničnog izraelskog napada na teritoriju Irana u vidu diplomatskog predstavništva te zemlje u Siriji.
Obećana kazna za to, međutim, još nije izvršena iako su mediji u jednom trenutku spekulisali i o američkom upozorenju Izraelu da će iranski napad uslediti u roku od 48 časova koji su došli i prošli a da se ništa nije dogodilo. Da bi onda usledile pomenute vesti o navodnoj iranskoj ponudi Americi da natera Izrael da okonča operaciju u Gazi a Iran u zamenu za to da odustane od odgovora koji je inače prinuđen da pruži, što zbog očuvanja kredibiliteta što zbog odvraćanja sličnih udara.
Iako je Bela kuća demantovala da je takve iranske ponude bilo, nije demantovano da je ovim povodom bilo komunikacije između Vašingtona i Teherana – dobro obavešteni portal ”Aksios” javlja da se Amerika pravdala Iranu da nije imala veze s napadom u Damasku, niti da je o tome bila obaveštena unapred – da bi zatim, takoreći niotkuda, u nedelju 7. aprila, na tačno 6 meseci od početka rata, Izrael saopštio da povlači skoro sve svoje snage iz Pojasa Gaze u kome su uništene zgrade i pobijene desetine hiljada civila, ali ne i sve snage Hamasa.

Pitanje trenutka

Izraelski mediji, kao desničarski ”Izrael Hajom”, zato pišu o ”kapitulaciji Izraela”, dok britanski Bi-Bi-Si prenosi i detalje ”dramatičnog” telefonskog razgovora Džoa Bajdena i Netanjahua u kome je predsednik SAD navodno objasnio izraelskom premijeru da ”nije na korak do pobede, već na korak od konačnog uništenja saveza Izraela i Sjedinjenih Država”.
Ali ni tu nije kraj intrige. ”Ako premijer odluči da okonča rat bez ekstenzivnog napada na Rafu” – grad na jugu Pojasa Gaze gde je utočište našlo preko milion Palestinaca – ”neće imati mandat da nastavi da obavlja dužnost premijera”, poručio je uticajni ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben Gvir. Netanjahu na to odgovara da je datum napada na Rafu već određen, dok ”Aksios”, nasuprot tome, javlja da je ministar odbrane Izraela Joav Galant svom američkom kolegi Lojdu Ostinu preneo da nikakav datum za Rafu nije određen.
Ali je zato u međuvremenu stiglo novo upozorenje da je napad Irana na Izrael samo pitanje trenutka…
Zašto je Izrael povukao većinu svojih snaga iz Pojasa Gaze? Zašto je napao iransku ambasadu u Damasku? I kako će Iran uzvratiti?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili:
Borislav Korkodelović, dugogodišnji spoljnopolitički urednik u Tanjugu, i profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Srđan Perišić.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala