Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Istorijski test: Velika ofanziva Srbije na Zapadu, a šansa je na — globalnom Jugu

© Sputnik / Roman Mahmutov / Uđi u bazu fotografijaSedište Ujedinjenih nacija u Njujorku
Sedište Ujedinjenih nacija u Njujorku - Sputnik Srbija, 1920, 04.04.2024
Pratite nas
Srpska diplomatija će u narednim danima, kako je najavljeno na zajedničkoj sednici Vlade i predsednika Republike, pokrenuti jednu od svojih najvećih ofanziva. Radi se o neposrednoj zaštiti državnih i nacionalnih interesa Srbije i srpskog naroda u celini i zato je tako velikih razmera. Biće to veliki test za srpsku diplomatiju.
Ovako nekadašnji ambasador i spoljnopolitički komentator, dr Zoran Milivojević ocenjuje najave o velikoj srpskoj diplomatskoj inicijativi koja je usmerena na sprečavanje usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici i prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope.
Inicijativu je, podsećamo, najavio predsednik Republike Aleksandar Vučić na vanrednoj sednici Vlade, kojoj je prisustvovao.
On je tada rekao da će narednih nedelja srpska diplomatija krenuti u ofanzivu za odbranu nacionalnih interesa. Najavio je da za dve nedelje putuje u Njujork gde će u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija pokušati da spreči usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, a 8. aprila će se sastati i sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.

Države globalnog Juga saveznici Srbije

Prema Milivojevićevim rečima, srpska diplomatija ima šanse da uspe u poduhvatu koji stoji pred njom. Kada je reč o sprečavanju usvajanja rezolucije o Srebrenici, Srbija nastupa sa principijelne pozicije.
„Naša zemlja ni na koji način nije učestvovala u ratu u BiH, niti je srpski narod učestvovao u bilo kojoj vrsti zločina koji bi se mogao kvalifikovati kao genocid“, navodi naš sagovornik.
To su principi i argumenti Srbije koje će izneti pred međunarodnu zajednicu, dodaje Milivojević.
Stvar strategije i neposredne taktike srpske diplomatije je na koje će se države fokusirati diplomatska ofanziva – prema Milivojevićevom mišljenju, ali i prema najavama srpskog predsednika, to su države takozvanog „globalnog Juga“ jer tu je moguće napraviti pozitivan rezultat.
„Ceo prostor takozvanog kolektivnog Juga koji obuhvata Latinsku Ameriku, Aziju i Afriku sasvim sigurno je domen u kome srpska diplomatija i srpska spoljna politika mogu aktivno da deluju“, naglašava Milivojević.
Šanse za uspeh srpske diplomatije pojačava i činjenica da su članice UN-a podeljene po mnogim svetskim pitanjima.

Prijemom Kosova podriva se kredibilitet Saveta Evrope

Sa Savetom Evrope priča je malo drugačija – trebalo bi imati u vidu da je ova organizacija nejedinstvena po pitanju prijema tzv. Kosova u članstvo. Eventualnim njegovim prijemom dovodi se u pitanje kredibilitet Saveta Evrope, s obzirom da u tom slučaju iskače iz principa i standarda da se u članstvo prima nešto što nije država.
Uz to, Savet Evrope je već ograničen u svom delovanju, jer deluje na teritoriji Evrope koja nije celovita – Rusija je istupila iz Saveta Evrope, dok su Azerbejdžan i Belorusija suspendovani iz njegovog rada.
„Sa gubitkom kredibiliteta po pitanju Kosova i Metohije, postavlja se pitanje statusa Saveta Evrope i njegovog uticaja ubuduće, objašnjava Milivojević. Zbog svega toga, srpska diplomatija ima velike šanse da napravi uspeh u ovom telu“, ističe Milivojević.

U Parizu više razumevanja nego u Berlinu

Najavljeni susret sa Emanuelom Makronom već pripada domenu bilateralne saradnje, ali, prema Milivojevićevim rečima, neće biti bez značaja – Francuska je stalna članica Saveta bezbednosti i jedna od najuticajnijih članica EU, kroz Kvintu neposredno angažovana na pitanjima Kosova i Metohije i BiH.
„Tradicionalno imamo neke korene koji bi mogli da nas upute na veće razumevanje u Francuskoj, nego što bi to, recimo, bilo u Berlinu ili u Londonu. Pariz, tako, jeste mesto na kome se može razgovarati o strateškim pitanjima i gde može da se postigne efekat“, komentariše Milivojević.
Francuski ambasador u UN bio je, istina, glasnogovornik svih NATO država prilikom nedavne rasprave u Savetu bezbednosti o stavljanju na dnevni red tačke o agresiji severnoatlantske alijanse na SRJ 1999. Tada je došlo do verbalnog okršaja između njega i ruskog predstavnika, koji je tačku i predložio.
Međutim, to je, kaže Milivojević, sasvim druga tema jer Francuska ima poseban odnos prema Rusiji, s obzirom na njihovo sučeljavanje u Africi, gde Francuska trpi poraze. Zato se to ne može porediti sa onim o čemu će sada razgovarati Vučić i Makron, zaključuje Milivojević.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala