- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Srpska vodi Bosnu do Evrope – preko Rusije

© AP Photo / Geert Vanden WijngaertSamit u Briselu
Samit u Briselu - Sputnik Srbija, 1920, 22.03.2024
Pratite nas
Doprinos Republike Srpske na evropskom putu BiH je veliki i može se reći da se Evropski savet za otvaranje pristupnih pregovora sa BiH odlučio upravo zbog toga što je ona najviše napredovala kada su u pitanju reforme. Pristupanje BiH Evropskoj uniji upitan je zbog drugog entiteta, ako i zbog uticaja stranaca na politički život u toj državi.
Ovako Bojan Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, komentariše odluku Evropskog saveta o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.
Podsećamo, tim povodom, predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je da se radi o ključnom koraku koji BiH pravi na putu prema EU, dok je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla da je BiH, od kada je dobila status kandidata u decembru 2022. godine, napravila impresivne korake u pogledu napretka i pokazala da može da ispuni kriterijume za članstvo.

Ne bi bilo evropskog puta BiH da nema Republike Srpske

Po svemu sudeći, tih, za Ursulu fon der Lajen impresivnih koraka ne bi bilo da nije bilo Republike Srpske. Prema Šolajinim rečima, doprinos Republike Srpske odluci Evropskog saveta veoma je veliki, jer je ona najviše odmakla u realizaciji onoga što je pred nju postavljeno.
Drugi entitet, Federacija BiH, suočavala se sa problemima u sprovođenju reformi zato što je ovaj entitet decentralizovan i izvršna vlast nalazi se praktično u rukama kantona, objašnjava Šolaja.
„U političkom smislu, evropski put BiH ni jednog trenutka nije bio sporan kada je Republika Srpska u pitanju. Bilo je nekih usporavanja iz političkih razloga, ali do toga nikada nije dolazilo zato što je neko iz Republike Srpske kočio evropski put. Bilo je disonantnih tonova zbog nekih stvari koje su blokirale celu BiH zbog nekih drugih uslovljavanja, ali Republika Srpska ni jednog trenutka nije bila kočnica na evropskom putu. Štaviše, sve vreme je ispunjavala sve ono što je od nje očekivano“, naglašava naš sagovornik.
Šolaja ne očekuje da na Republiku Srpsku sada budu vršeni pritisci zbog njenih odnosa sa drugim državama, konkretno sa Rusijom, bez obzira na to što je Moskvu nedavno posetio predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i što se trenutno u Moskvi nalazi predsednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.
Šolaja podseća i da je predsednik Rusije Vladimir Putin dao podršku dejtonskoj BiH i Republici Srpskoj u okviru nje. Tako da ni Rusija ne dovodi u pitanje dejtonsku BiH.
„Ne vidim nikakav prostor za pritiske u tom smislu, pogotovo ne u kontekstu pristupanja EU, jer jedna od retkih stvari oko kojih postoji opšti konsenzus u BiH upravo je evropski put“, kaže on.
Zeleno svetlo za početak pregovora sa EU, BiH je dobila u veoma složenim uslovima, ali to je za BiH trajna kategorija, objašnjava Šolaja, jer je politički sistem u BiH zahtevniji nego u nekim drugim centralizovanim državama.
BiH je, kaže Šolaja, u proteklih dvanaest do petnaest meseci realizovala značajne reforme i to je pozitivan kontekst. Generalna politička situacija u BiH komplikovana je kao što je uvek i bila. Međutim, u poslednje vreme pokazalo se da politički faktori dijalogom mogu da iznađu rešenja.
„Ono što je bitno, ovo se događa u trenutku kada je u BiH moguć dogovor i mislim da je EU to i prepoznala i želi da iskoristi naredni period dok je ova struktura još uvek na vlasti“.
S obzirom da BiH nije u potpunosti ispunila sve uslove za početak pregovora, mora se naglasiti da se radi i o političkoj odluci Brisela, dodaje Šolaja. On, kako kaže, očekuje da u narednoj fazi, kada se očekuje datum za početak pregovora, ispune preostali uslovi.

Stranci koče evropski put BiH

Ipak, dokle god su stranci umešani u unutrašnje stvari BiH, evropski put BiH je upitan. Članice EU su suverene države – dokle god u BiH postoji visoki predstavnik i dokle god u Ustavnom sudu BiH sede stranci, BiH nije u potpunosti suverena, kaže Šolaja.
Takođe, ako se u obzir uzme uticaj kolektivnog Zapada na spoljnu politiku BiH, ni u tom kontekstu ona nije u potpunosti suverena.
„Kada se ta pitanja reše, možemo očekivati da BiH bude deo evropske zajednice država. Dok god imamo te institucionalizovane predstavnike međunarodne zajednice u državi, možemo biti deo nekog integracionog procesa, a dokle će to da dođe, koliko ćemo odmaći, ostaje da se vidi. Ono što je sigurno, dok se ta pitanja ne reše, BiH ne može biti deo EU i odmaći u samim pregovorima“, ističe Šolaja.
Usvajanje novog zakona o Ustavnom sudu jedan je od zahteva Brisela, međutim, o nedavnom predlogu srpskih poslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koji ne predviđa strance u ovoj instituciji, bošnjački poslanici nisu ni hteli da razgovaraju, podseća on.
„To znači da će biti dosta blokada vezanih za to pitanje jer u BiH postoji dosta struktura kojima je situacija sa strancima u Ustavnom sudu prilično komforna“, kaže Šolaja.
Sa druge strane, logika prisustva visokog predstavnika odavno je izgubila svaki smisao. Uostalom, sadašnja osoba koja se predstavlja kao visoki predstavnik nema uticaja na Republiku Srpsku, koja ga ne priznaje, jer nije imenovan u skladu sa procedurama.
„BiH sa visokim predstavnikom ne može da ide dalje u bilo kom pravcu, a kamoli prema članstvu u EU“, zaključuje Šolaja.
Zastave EU u Sarajevu. - Sputnik Srbija, 1920, 21.03.2024
REGION
EU otvorila pristupne pregovore sa BiH, oglasio se Dodik
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala